Pozivamo vas da svojim prisustvom pokažemo svoju spremnost, odgovornost, pripadnost i uveličamo aktivnosti koje organizuje BiH Udruženje Norrköping u okviru inicijative “Glas BiH u Švedskoj” na temu: ”30 godina poslije Genocida u Srebrenici” u periodu 31. Januar – 4. Februar 2025. god.
Gosti: prof. Hariz Halilovich, dr. Hasan Nuhanović, dr. Adis Elias Fejzić i prof. Adnan Mahmutović
31. Januar, Promocija Knjige “Zbjeg” Hasana Nuhanovića. U 19:00, Stockholm (ABF-Huset).
1. Februar, Izložba “Nedostajete: praznine, odsutnosti i tišine u Bosanskim mjestima bola.” U 13:00, Stadsbiblioteket Norrköping.
2. Februar, Okrugli sto: “Glasovi neizrecivog – nestali ljudi, nestale priče nakon Genocida.” U14:00, Arbetetsmuseum Norrköping
4. Februar, Predavanje Prof. Hariz Halilovich “Writing Home: Bosnian Writers in Diaspora.” U 14:00, Stockholms universitet, Engelska institutionen (soba E890)
Više informacija o pojedinačnim eventima ispod.
Nosioc projekta BiH Udruženje Norrköping u saradnji sa: BHRF, NBV, Norrköping Stad, Göta Biblioteket, Stockholms universitet, BHUF, IZBUŠ, BHŠSŽ, RMIT University Melbourn
Promocija Knjige “Zbijeg” Hasana Nuhanovića
Stockholm, 31. Januar, 19-21, ABF-Huset, Sveavägen 41 (Hedensalen, plan 4).
Roman govori o golgoti i stradanju više od 100.000 Bošnjaka tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) na području Srebrenice, Vlasenice, Bratunca, Konjević-Polja, Cerske, Žepe i Han-Pijeska.
Sam autor o knjizi kaže: “Iako se može reći da Zbjeg spada u žanr romana – to nije u potpunosti tačno, jer se u romanu, kada je zasnovan na istinitim događajima može naći i fikcija, odnosno izmišljeni likovi i radnja. U knjizi Zbjeg sve što sam napisao zaista se i dogodilo.”
Izložba: “Nedostajete: praznine, odsutnosti i tišine u Bosanskim mjestima bola”
1. Februar u 13:00 Stadsbiblioteket Norrköping
Ova multimedijalna umjetnička izložba, koju su zajedno kreirali dr. Adis Elisa Fejzić i prof. Hariz Halilovich (Univerzitet RMIT), predstavlja kreativnu fuzija dokumentarnih i imaginarnih prikaza društvenih, prostorno-vremenskih i afektivnih pejzaža sjećanja u postgenocidnom kontekstu Bosne i Hercegovine i njene dijaspore. Izložba prikazuje kako nestale osobe, koje su stradale tokom rata, ostaju i prisutne i odsutne u životima preživjelih, simbolizirajući trajne praznine, odsusnosti i tišine u ličnim i kolektivnim sjećenjima.
Okrugli sto: “Glasovi neizrecivog – nestali ljudi, nestale priče nakon Genocida”
2. februar u 14:00 sati Arbetetsmuseum Norrköping,
Ovaj interaktivni okrugli sto nudi diskusiju o različitim pristupima istraživanju i predstavljanju društvenih, kulturnih, političkih i psiholoških nasljeđa genocida u Bosni i Hercegovini. Također se osvrće na trajni utjecaj genocida na preživjele kroz vrijeme i prostor.
Panelisti su prof. Hariz Halilović, dr. Hasan Nuhanović i dr. Adis Elias Fejzić. Moderator sesije je prof. Adnan Mahmutović.
4. Februar, Predavanje Prof. Hariz Halilovich “Writing Home: Bosnian Writers in Diaspora.”
U 14:00, Stockholms universitet, Engelska institutionen (soba E890).
Abstract
“Home is where somebody notices when you are no longer there.”
—Aleksandar Hemon, The Lazarus Project
War, displacement, and migration have deeply shaped the lived experiences of many Bosnian writers and artists, becoming central themes in their creative works. Bosnian artists shared the fate of their compatriots; many were killed or became refugees during the 1990s. Some fled as children and later grew up to become writers in their adopted countries. Today, a distinct body of literature has emerged from the Bosnian diaspora, often shaping perceptions of both Bosnians in their new homelands and Bosnia itself. To fully appreciate Bosnian “exile literature,” it is essential to consider not only what of their works—that is, the themes of their fiction—but also the questions why and how, or the motivations and contexts behind them. The answers lie in the realm of the real: in the authors’ life stories and the circumstances in which their fiction was created. Their works reflect Bosnian diasporic realities in a profoundly ethnographic way, creating an in-between space that serves as both an intimate refuge and a platform for dialogue, resistance, and reflection. This paper provides an overview of Bosnian writers in the diaspora and focuses on the literary contributions of Dževad Karahasan and Aleksandar Hemon—two prominent authors who created much of their work in exile, in Austria and the United States, respectively. It discusses how their writing has influenced our understanding of war, displacement, migration and diaspora, and how these phenomena are represented and rendered meaningful.
Kratke biografije:
Prof. Hariz Halilovich je nagrađivani autor i profesor globalnih studija na Univerzitetu RMIT u Melburnu. Njegovo istraživanje se fokusira na iskustva raseljenih i zajednica dijaspore, posebno onih pogođenih genocidom u Bosni, istražujući teme identiteta, translokalizma i ljudskih prava. Prof. Halilovich je autor utjecajnih djela, uključujući Mjesta bola i Pisanje nakon Srebrenice, te je sarađivao na brojnim međunarodnim projektima koji se bave ratnim nasljeđem i pravdom. Njegov rad premošćuje akademska istraživanja i angažman zajednice, zalažući se za preživjele i šireći njihove priče na globalnoj sceni.
Dr. Hasan Nuhanović je bosanski pisac, akademik i preživio genocid u Srebrenici. Poznat po svom zalaganju za pravdu i istinu, posvetio je veliki dio svoje karijere dokumentovanju događaja genocida i traženju odgovornosti za počinjene zločine. Dr. Nuhanović je autor zapaženih knjiga Pod zastavom UN-a i Posljednja izbjeglica, u kojima se prepričavaju njegova lična iskustva tokom pada Srebrenice i kritiziraju propuste međunarodnih institucija da zaštite civile. Njegov rad je bio ključan u podizanju globalne svijesti o genocidu i njegovim posljedicama, čineći ga istaknutim glasom u proučavanju ljudskih prava i genocida.
Dr. Adis Elias Fejzić je bosanskohercegovački umjetnik i akademik koji svojim radom istražuje srednjovjekovne bosanske stećke (stećke) i njihovu reinterpretaciju u savremenoj Bosni i Hercegovini i njenoj dijaspori. Njegovo istraživanje se proteže na studije pamćenja, oporavak nakon sukoba i kulturno predstavljanje. Kroz svoje kreativne projekte, dr. Fejzić se bavi temama gubitka, otpornosti i trajnog utjecaja rata na pojedince i zajednice. Na međunarodnoj razini surađivao je na inicijativama koje spajaju akademsko istraživanje s umjetničkim izrazom, pružajući uvid u složenost sjećanja i tišine. okolne traumatske istorije.
