ŠVEDSKI ODGOVOR EPIDEMIJI KORONAVIRUSA: Odmjereno odbijanje paničarenja ili skupi promašaj?

0
427

Dok je Hrvatska među državama s najstrožim mjerama uvedenima kako bi se spriječilo širenje COVID-19, odnosno koronavirusa, situacija na sjeveru Europe, točnije u Švedskoj, ne može biti suprotnija. Prošeta li netko ovih dana ulicama Malmöa, trećim najvećim gradom u Švedskoj, teško da bi mogao shvatiti kako se nalazi usred krize svjetskih razmjera.

Za razliku od Hrvatske, pa i drugih, Švedskoj bližih zemalja poput Danske i Norveške, gdje je naglasak na zatvaranje neesencijalnih radnih mjesta i smanjivanje izlazaka građana iz kuće znatno jači, u Švedskoj ljudi još uvijek u velikoj mjeri žive koliko-toliko normalnim životom. Švedska pritom do današnjeg dana ima 5.568 službeno potvrđenih slučajeva zaraze, a bilježi 308 mrtvih.

Iz Švedske izvještava: Demian Vokši / lupiga.com  

Na ljestvici zemalja s najvećim brojem službeno potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom Švedska se nalazi na 19 mjestu. Gledajući brojke, naročito broj umrlih u odnosu na broj stanovnika, može se reći da je stanje u Švedskoj dramatičnije nego u Hrvatskoj, Sloveniji ili Austriji. Međutim, državne službe za sada rade normalno. Oni koji žele riskirati odlazak među ljude koriste priliku da u poreznom uredu (trenutno je vrijeme za prijavu povrata poreza) na red dođu odmah s ulaznih vrata umjesto da, kako bi to inače bilo, čekaju 45 minuta do sat vremena. Bolnice su počele telefonski javljati pacijentima i otkazivati manje hitne preglede poput onih fizioterapeutskih gdje radi rizika od infekcije virusom u bolnici nema smisla da se ljude dovodi u opasnost. 

Stockholm


Fotografija koja je 1. travnja preuzeta od svjetskih agencija kao dokaz kako je u Stockholmu tog dana zbog koronavirusa na ulicama ipak bilo manje ljudi nego ranijih dana (FOTO: HINA/EPA/Jessica Gow)

O stanju u švedskim bolnicama, kao i o švedskim mjerama za suzbijanje epidemije, razgovarali smo s Dadom Merdanšeficom klinike (Thoraxcentrum) u Karlskroni, na jugu Švedske, u okrugu Blekinge. Sa suprugom, kardiokirurgom Mehom Merdanom, ona je u Švedsku stigla početkom devedesetih te tamo ostvarila respektabilnu karijeru. Njezina klinika dio je velikog bolničkog centra, u čijem sastavu radi pet klinika. Bolnički centar u javnom je vlasništvu, a pokriva potrebe stanovništva regije Blekinge, u kojoj živi 159.000 ljudi. Iako trenutno bolnica radi u svom uobičajenom kapacitetu, liječnici, liječnice i ostalo medicinsko osoblje pripremaju se za povećan priljev pacijenata.

„Ispred bolnice smo napravili šatore, u kojima se radi trijaža pacijenata. Ukoliko je u pitanju sumnja na koronavirus, pacijenti idu u Kliniku za zarazne bolesti, gdje trenutno imamo 24 mjesta, ali taj se broj ležajeva može po potrebi povećati do 80 mjesta. Na mojoj klinici smo smanjili broj operacija i u bolnici su trenutno samo oni koji moraju biti. U Švedskoj imaju razvijen sustav lokalnih domova zdravlja, koji se u svakom trenutku može iskoristiti da bi se oslobodili novi ležajevi u bolničkom centru“, kaže nam Dada Merdan. 

Također, u bolničkom centru u Karlskroni pridržavaju se svih uputa koje stižu s vrha švedskog zdravstvenog sustava. Pritom se, napominje naša sugovornica, regionalni zdravstveni sustavi nisu dužni pridržavati uputa. Svaka regija može ih prilagoditi sebi i svojim specifičnostima, ali svi uglavnom djeluju jedinstveno, bez naročitih iskakanja iz okvira koji predstavlja švedski odgovor na epidemiju, kojem se danas čudi cijeli svijet.

„Svako jutro imam sastanke s liječnicima i dakako da razgovaramo o svemu što gledamo u Italiji, Sjedinjenim Državama … I ovdje se ljudi pitaju je li ovaj naš pristup dobar, na sastancima se o tome razgovara, ali nitko ne dovodi u pitanje odluke koje su donesene. U Švedskoj ljudi vjeruju u sustav. I mi se ovdje pripremamo za sve ono što gledamo na televiziji, oslobađamo kapacitete, poduzimamo mjere za zaštitu svog osoblja. Zabranili smo posjetu u bolnicama i sad je u bolnici samo onaj koji tu mora biti“, kaže naša sugovornica. Na pitanje osigurava li bolnicu policija ili vojska, sugovornica uzvraća: „Ne, zašto bi tu bila policija?“ 

Dada Merdan


“Ljudi su ovdje vrlo savjesni i poštuju ono što im se kaže” – Dada Merdan, na fotografiji lijevo (FOTO: Twitter/KariarSSK)

Ona sama, kako kaže, u potpunosti se pridržava preporučenih mjera. Prve preporuke Šveđani su dobili otprilike kada i ljudi u Hrvatskoj, početkom ožujka

„Tad smo sastanke na klinici smanjili za trećinu. Kad smo na sastancima, sjedimo na dva metra udaljenosti jedni od drugih. Pereš ruke, dezinficiraš stvari alkoholom. Više se čak niti na tradicionalnoj švedskoj Fiki ne sjedi zajedno. Ljudi su ovdje vrlo savjesni i poštuju ono što im se kaže. Njih ne treba tjerati, ako im se kaže od sutra ćemo raditi ovako – oni će tako raditi“, kaže naša sugovornica.

„U našoj bolnici pripremili smo cijelo jedno odjeljenje samo za pacijente koji su zaraženi koronom. Pripremili smo i intenzivnu njegu, sad tamo možemo primiti 23 pacijenta, a po potrebi bi mogli i više. Druga odjeljenja bolničkog centra rade normalno. U cijeloj bolnici imamo 300 mjesta. Možda se čini malo, ali ovdje liječnici puno rade vani, automobilima posjećuju pacijente, a tu su i mjesta za pacijente po općinama tako da je cijeli sustav vrlo dobro uređen“, objašnjava nam šefica klinike Thoraxcentrum. 

Do sada se u regiji Blekinge, koju pokriva bolnica u Karlskroni, od zaraze koronavirusom liječilo 26 pacijenata. Samo jedan pacijent je bio na intenzivnoj, ali uspješno se oporavio. Na klinici naše sugovornice, kao niti u cijelom bolničkom centru u ovom gradu, nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze među liječničkim osobljem.

Švedska


Privremena bolnica uspostavljena u dvorani Međunarodnog sajma u Stockholmu (FOTO: HINA/EPA/Jonas Ekstromer)

„Upravo sam jučer jednom liječniku naložila da ostane kod kuće, jer je javio da kašlje. Ja mogu, kao šefica klinike, tražiti testiranje za svakog našeg zaposlenika, ako mi se učini da je to potrebno. Na posao ne smije doći nitko tko ima i najmanji simptom“, kaže Merdan.

Pitali smo je, također, što u Švedskoj građanin treba učiniti ako pomisli da je zaražen ili dobije simptome bolesti. Najprije, kaže ona, treba nazvati broj telefona 1177. 

„To je naš glavni call centar. Imate telefonski razgovor sa sestrom, kojoj ćete reći što vam je, kako se osjećate. To je za sve pacijente tako. Sestra će vas uputiti što vam je dalje činiti. Dobijete vrijeme kad ćete otići kod liječnika kojeg trebate i to je to. U bolnicu, dakako, možete i preko liječnika opće prakse. Ako kažete da sumnjate da ste zaraženi Covidom, poslat će vas kod nas u Kliniku za zarazne bolesti i vjerojatno vas testirati“, odgovara nam. 

Najveći priljev pacijenata, kaže, očekuju – sredinom svibnja. Priljev pacijenata u Stockholmu, dodaje, već je povećan. 

„Mi sad vidimo što se događa tamo i pripremamo se za to“, napominje Dada Merdan. 

Govoreći o preporučenim mjerama zaštite, ona neprestano podvlači zrelost i odgovornost švedskog društva.

„Ovdje uopće nema nekih zabrana. Tek su sad rekli da će zatvoriti skijališta. Daje se ljudima na savjest. Nema sile i nitko nikog ne tjera na bilo što. Ljudi su odgovorni sami od sebe, a po mome – to je bolji način da se spriječi širenje zaraze. Restorani ovdje rade, ali moraš imati mjesto da sjedneš, ne možeš stajati ili ići na šank. U trgovinama se drži preporučeno odstojanje, ljudi pomažu jedni drugima, ne ideš autobusom ako misliš da ne moraš. Sad je najzdravije biti vani. Nama nije jasno kako mogu zabraniti da ljudi izlaze napolje. Tjeraju ljude da ostaju u zagušljivim prostorima. Ako ljudi nisu savjesni, ne možeš ti to natjerati. Meni se ovaj švedski pristup čini ispravan, ali kako će se na kraju pokazati – to ne znam. I mi se ovdje pitamo, jer smo jedini na svijetu koji tako rade, ali za sada izgleda ispravno. Naš sin, recimo, živi u Stockholmu i mi smo se dogovorili da neće dolaziti dok se ova situacija ne riješi. Zdravstveni sustav to tako preporučuje, a na nama je da sami odlučimo“, kaže naša sugovornica. 

Fakulteti, srednje škole i neka radna mjesta su odlučili uvesti studiranje i rad od kuće. Posljedično, već nekoliko tjedana primjetan je znatno manji broj ljudi u javnom prijevozu. Inače dupkom puni autobusi u prometnim špicama ovih dana rijetko prevoze više od desetak ljudi. Među njima tek se može vidjeti i poneki pojedinac koji nosi masku, uglavnom onu kiruršku. Maske, naime, još uvijek nisu dosegle svoju popularnost među Šveđanima. Puno traženija su sredstva za dezinfekciju ruku. U supermarketima ih je praktički više nemoguće pronaći. Pokoje dezinfekcijsko sredstvo se pojavi u ljekarnama, a moguće je kupiti samo dva komada po osobi. 

Švedska


Još uvijek je dozvoljen rad kafića, restorana i šoping centara, a Šveđani su proteklog vikenda na terasama uživali u sunčanom vremenu (FOTO: HINA/EPA/Janerik Henriksson)

Osim nedostatka dezinfekcijskog sredstva, Švedsku je prije nekoliko tjedana pogodila nestašica toaletnog papira i namirnica poput tjestenine iako se situacija po tom pitanju donekle poboljšala nakon što je prošao prvi val panike. U ljekarnama se može primijetiti i nešto manji broj paracetamola na policama, s obzirom da su objavljena neka medicinska istraživanja prema kojima lijekovi poput ibuprofena mogu pogoršati simptome koronavirusa, zbog čega su preporučili uzimanje paracetamola u slučaju povišene temperature i bolova. 

No, ono po čemu Švedska uvelike iskače od ostatka Europe jest gotovo kompletan izostanak ograničenja na javna okupljanja. Tek prije nekoliko dana je uvedeno ograničenje okupljanja u javnim prostorima na 50 osoba. Ta se mjera, u potpunosti poštuje. Tako na bogoslužju u crkvama sjedi po 49 ljudi. Stockholm je, kaže naša sugovornica, Dada Merdan, prazan i bez zabrane.

„Ljudi nema previše na ulicama. Oni jesu u parkovima, ali ipak drže rastojanje. Otkazuju se vjenčanja i sahrane. Mom zamjeniku umro je otac, na sahrani su bili samo on i njegova supruga. Imamo kompetentne epidemiologe s velikim iskustvom. Ne govore svi isto, ali uglavnom se svode na isti zaključak. Mi vjerujemo tim ljudima, jer ne može čovjek sam sebi nešto izmišljati. Pridržavaj se onog kako je rečeno i to je to, zaključuje Merdan. 

No i spomenuta ograničenja o okupljanju više od 50 osoba u javnim prostorijma dolazi s iznimkama: restorani, kafići i šoping centri su izuzeti od toga. Dapače, osim ponekog restorana i kafića koji su na vlastitu ruku odlučili zatvoriti, ostatak njih radi i poprilično su dobro posjećeni. 

Primjerice, tijekom našeg odlaska u obližnju ljekarnu u Malmöu, koja se nalazi usred šoping centra Mobilia, nismo mogli ne primijetiti da Šveđani još uvijek nonšalantno posjećuju štandove s hranom, trgovine s odjećom i obućom i knjižare. Otkazivanja javnih priredbi poput koncerata su ipak nešto učestalija, i to, opet, uglavnom na inicijativu organizatora. 

Mnogima nije jasna ležernost švedske vlade i vodećeg državnog epidemiologa Andersa Tegnella. No, Tegnell i švedska vlada tvrde da imaju sve pod kontrolom i da je njihov pristup problemu naprosto drukčiji, a nipošto ne neozbiljan. Poanta, tvrdi Tegnell, jest da se izbjegne prerano uvođenje pretjerano strogih restrikcija. Nije upitno hoće li se one uvesti, već kada. Time se, objašnjava, pokušava izbjeći zamor populacije te opterećenje bolnica i drugih grana gospodarstva. Naime, s obzirom da Švedska ima mali broj roditelja koji ostaju doma, prerano zatvaranje škola moglo bi imati negativan učinak stavljanja opterećenja na roditelje koji rade u bolnicama i trgovinama, a koji bi onda morali ostajati doma. Posljedično, službe ključne u doba pandemije bi patile te ne bi funkcionirale na razini potrebnoj za suočavanje s ovom krizom. 

Anders Tegnell


Tegnell (u sredini) i švedska vlada tvrde da imaju sve pod kontrolom (FOTO: HINA/EPA/Janerik Henriksson)

Mediji i javnost za sada podržavaju takvu odluku, naglašavajući da građani imaju dužnost biti odgovorni za vlastito zdravlje ne izlažući se nepotrebnim rizicima, iako nije nemoguće naći i glasove koji se toj filozofiji protive dok broj zaraženih i preminulih raste. Pogotovo nakon posljednjih dana kada broj zaraženih sve rapidnije raste. 

Prvi slučaj Covid-19 u Švedskoj je zabilježen 15. veljače, deset dana prije nego se to dogodilo Hrvatskoj. Tek jedanaest dana kasnije pojavio se i drugi slučaj. Tog su 26. veljače i Švedska i Hrvatska imale po dva pozitivna testa. Sljedećih dana obje su zemlje imale blagi porast zaraženih, da bi potom u Švedskoj, koja inače ima 10,1 milijuna stanovnika, započeo nešto brži rast, kako zaraženih, tako i umrlih od posljedica koronavirusa. Dok je Hrvatska tek jučer prešla brojku od tisuću zaraženih, u Švedskoj se to dogodilo još 15. ožujka. Na taj dan je u toj zemlji bilo 1.040 zaraženih. Krivulja je nastavila relativno blago rasti, sve do prije tjedan dana, a samo u tih sedam zadnjih dana udvostručen je broj zaraženih, dok se broj smrtnih slučajeva od 77 na 26. ožujak popeo na ukupno 308 s jučerašnjim danom. Prema toj crnoj statistici Švedska je 12 u svijetu po broju smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Samo jučer od posljedica koronavirusa je preminulo 69 osoba. 

Bitno je ipak na kraju naglasiti da još uvijek nema dovoljno podataka kako bi se sa sigurnošću ustvrdilo je li je švedska strategija borbe protiv koronavirusa promašaj ili pak odmjerena reakcija države koja je odbila kapitulirati pred općom panikom. Dojam je da Šveđani za sada imaju dovoljno povjerenja u svoju Vladu i stručnjake. Dovoljno je samo prošetati centrom Malmöa kako bi se uvjerili da u toj državi panika još uvijek nije prevladala.

Stefan Lofven


Televizijsko obraćanje švedskog premijera Stefana Lofvena, što u Švedskoj nije uobičajena stvar, izazvalo je veliki interes javnosti (FOTO: HINA/EPA/Anders Wiklund)

Kao jednu od zanimljivosti koju vrijedi podcrtati, naša sugovornica s početka ovog teksta, Dada Merdan, prepričava nam nastup švedskog premijera na televiziji: “On se na televiziji obratio svima i svi o tome pričaju. Znate, ovdje se to ne događa tako često. Koliko ja znam, to se nije dogodilo godinama. Zato, kad se dogodi takvo obraćanje, svi to shvaćaju vrlo ozbiljno.” 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here