Švedska ponovo drugačija od svih: Puni parkovi i kafići, grle se na ulici

0
279

Ruski rulet sa životima vlastitih građana ili promišljena briga za dugoročnu dobrobit nacije? Rizičan eksperiment koji će završiti raspadom zdravstvenog sustava ili uspostavljanje ravnoteže koja će dovesti do stvaranja imuniteta krda? Bešćutna i nehumana akcija usmjerena ponajprije na spašavanje tržišta i krupnog kapitala ili pravodobna procjena socioekonomskih rizika koje nosi pandemija koronavirusa?

Švedska strategija borbe protiv globalne zaraze, za koju je već najmanje dva tjedna očito da je bitno drukčija od pristupa gotovo svih ostalih europskih zemalja, podijelila je znanstvenike i javnozdravstvene stručnjake u ovoj skandinavskoj zemlji, ali i širom svijeta. Mnogi švedski građani pitaju se je li razumno održavati prilično labav javnozdravstveni režim u situaciji kad se cijeli svijet zatvara u karantene, no Novusova anketa otprije nekoliko dana pokazuje kako 62 posto Šveđana vjeruje da se njihova zemlja s pandemijom nosi “dobro ili jako dobro”, a samo 13 posto smatra da su metode i mjere “loše ili jako loše”.

Švedska živi relativno normalno

U usporedbi s kompletnom Europom (osim Bjelorusije), Švedska i danas živi relativno normalno. Osnovne škole i vrtići i dalje rade, većina zaposlenih i dalje dolazi na radna mjesta ili radi od kuće, sve su trgovine otvorene, baš kao i javni prijevoz i većina ugostiteljskih objekata te drugih uslužnih djelatnosti. U petak je, doduše, premijer Stefan Löfven objavio kako više nisu dopuštena javna okupljanja s više od 50 sudionika, ali to se ne odnosi na okupljanja ljudi u trgovačkim centrima, javnom prijevozu ili radnim mjestima na kojima je nemoguće drukčije organizirati proizvodne procese.

Švedska se odlučila za uvjeravanje i savjetovanje, a ne za zabrane. Löfven je na konferenciji za novinare u petak ponovno pozvao građane da budu odgovorni i poštuju preporuke Zavoda za javno zdravstvo i glavnog državnog epidemiologa Andersa Tegnella te naglasio kako su moguće i restriktivnije mjere.

“Situacija je ozbiljna. Svaka osoba mora preuzeti odgovornost za svoje ponašanje. Oni koji krše upute i ne slijede savjete, nego putuju bez potrebe ili su starije dobi i kreću se među ljudima, preuzimaju jako veliku odgovornost. Rezultat toga bit će još više oboljelih, poduzeća u bankrotu, ljudi koji ostaju bez posla i nažalost još više izgubljenih života. Svi moraju shvatiti ozbiljnost ove krize”, rekao je švedski premijer.

Do subote navečer, broj zaraženih (3700) i preminulih (110) u Švedskoj bio je relativno visok, ali ipak ni blizu situacije u Italiji, gdje će broj zaraženih uskoro premašiti 100.000, a broj smrtnih slučajeva 10.000. A koronavirus je u Italiju stigao istog dana krajem siječnja kad i u Švedsku. Usporedba sa zemljama istog kulturološkog i geografskog kruga, Danskom i Norveškom, pokazuje da u odnosu na broj stanovnika imaju razmjerno sličan broj zaraženih i umrlih. A za razliku od Švedske, Danska i Norveška uvele su strogu karantenu.

Zanimljivo je da su Tegnellovu strategiju, posebice kad je u pitanju sloboda kretanja i rad škola i vrtića, praktički podržali njegovi kolege iz javnozdravstvenih ustanova u Norveškoj i Danskoj, smatrajući mjere zatvaranja i karantene neučinkovitima, ali su tamošnji politički lideri odlučili drukčije.

Epidemiologinja: Švedska mora odmah promijeniti smjer kako bi izbjegla katastrofalan razvoj sličan onome što se događa u Italiji

Međutim, ni sam Tegnell zasad ne može kategorički potvrditi ili dokazati da je u pravu. Mnogi su njegovi švedski kolege sigurni da je u krivu i ne ustručavaju se to javno izreći. Gotovo svakodnevno javljaju se znanstvenici i epidemiolozi koji apeliraju na uvođenje karantene.

“Švedska mora odmah promijeniti smjer kako bi izbjegla katastrofalan razvoj sličan onome što se događa u Italiji. Švedska je samo koji tjedan iza Italije. Ondje je cijela zemlja zatvorena, isto kao Francuska, Španjolska, pa čak i Njemačka. Takva mjera dat će rezultata za nekoliko tjedana. Zašto oklijevati?” pitaju se u svom zajedničkom istupu u dnevnom listu Dagen Nyheteru doktor filozofije Stefan Hanson i docentica epidemiologije na Institutu Karolinska Claudia Hanson.

“Nema razloga za čekanje. Vrijeme je da premijer preuzme inicijativu i donese političku odluku da se Švedska zaštiti”, napisalo je dvoje stručnjaka još prije 15-ak dana.

Tjedan dana kasnije pisac i konzultant Richard Mårtensson u istim je dnevnim novinama pozvao na zatvaranje svega na 14 dana, na zabranu kretanja, kao i na dogovor o budućim konkretnim i sveobuhvatnim mjerama. U svome otvorenom pismu javnosti za strože mjere borbe protiv pandemije založilo se 14 znanstvenika i stručnjaka okupljenih oko profesora epidemiologije sa Sveučilišta Umeå Joacima Rocklöva, koji smatra da okolnosti u Švedskoj nisu bitno drukčije od onih u Velikoj Britaniji, da je Švedska podcijenila rizik i da bi čekanje moglo biti pogubno.

“Postoje dokazi koji ukazuju da praćenje zaraženih i njihovo izoliranje neće zaustaviti ovaj virus. Nisam vidio nijedan dokaz koji bi sugerirao suprotno”, rekao je Rocklöv za dnevni listi Aftonbladet, a švedski sociolog i profesor na Oxfordu Ruben Andersson sažeo je sve navedene kritike u jedan posve logičan zaključak: “Nismo dobili argumentirani odgovor na pitanje zašto je Švedska jedina zemlja u Europi koja nije donijela drastične mjere o karanteni.”

Strategija ima mnogo pobornika

Međutim, Tegnellova strategija ima i dosta pobornika, ponajprije među njegovim prethodnicima na dužnosti glavnog državnog epidemiologa. Njegova je neposredna prethodnica Annika Linde ovako objasnila švedski pristup pandemiji:

“U moderno doba još nismo imali ovakvu pandemiju i zato ne znamo što je ispravno, a što nije. Zavod za javno zdravstvo odlučio se za strategiju koja je dugoročno možda najbolja, postupno popuštanje pred pandemijom i istodobna zaštita rizičnih skupina. Mnogo toga ukazuje da će virus oslabiti tijekom ljeta i potom se vratiti najesen. Tada će se ova strategija isplatiti. Ako se do jeseni zarazi 60 posto Šveđana, imat ćemo vrlo malo problema u odnosu na zemlje koje su sada potpuno zatvorile svoje zajednice”, rekla je Linde, koja je glavna državna epidemiologinja bila od 2005. do 2013. godine.

I dolazimo do imuniteta krda, odnosno situacije da je u nekoj populaciji imuno toliko ljudi da se zaraza prestane širiti. Imunitet krda može nastati kao posljedica cijepljenja ili razvoja antitijela kod osoba koje su preboljele Covid-19. Tegnell je prije nekoliko dana izričito rekao kako to nije švedska strategija, ali Linde tvrdi da se radi upravo o tome.

“Naravno, to se neće dogoditi toliko brzo, ali mislim da počinjemo shvaćati kako se virus neće prestati širiti dok se ne pojavi imunitet krda. To se mora dogoditi mirno, polako i kontrolirano, kako bi zdravstveni sustav mogao podnijeti pritisak”, rekla je Linde, dodavši kako ni ona ne vjeruje da treba uvesti potpunu blokadu zajednice, nego smatra da je dovoljno slijediti preporuke stručnjaka.

“Švedska će pokazati da je bila u pravu”

Prethodnik Annike Linde, Johan Giesecke, izjavio je za list Dagen Industri da bi se svi stručnjaci trebali suzdržati od komentara izvan svoje ekspertize, aludirajući valjda na to da mnogi pričaju besmislice. I on je podržao švedsku strategiju.

“Vjerujem kako će se pokazati da je Švedska bila u pravu. Mislim da će se preokret dogoditi krajem svibnja. Tada ćemo moći ublažiti sva ograničenja. Imao sam u profesionalnoj karijeri priliku pratiti pet sličnih epidemija pa otprilike znam kako se stvari odvijaju”, rekao je Giesecke.

Ako su takve prognoze točne, a Giesecke nije usamljen u tvrdnji da se pandemija neće povući za tjedan ili dva, švedski Zavod za javno zdravstvo smatra da se postavlja pitanje održivosti striktnih mjera zatvaranja i blokade cijelih nacija. U Tegnellovoj strategiji svakako se vodi računa i o stanju gospodarstva i socioekonomskim faktorima jer svaki dan bez karantene je dan u kojem tisuće zaposlenih nisu dobile otkaz i tisuće obitelji nisu ostale bez sredstava za život. S druge strane, smiju li se dohodak i radna mjesta čuvati nauštrb stotina ili tisuća mrtvih ljudi?

Pozadinu ove zapravo nepostojeće etičke i egzistencijalne dileme najbolje je opisao Peter Nilsson, švedski povjesničar medicine i profesor na Sveučilištu Lund.

“Problem sa strogom karantenom je u tome što ne može trajati dugo, ljudi je teško podnose ako nije ograničena. Nakon određenog roka država mora popustiti restrikcije kako cijelo društvo ne bi prestalo funkcionirati. I u Švedskoj će se dogoditi situacija da je potrebna tvrda karantena, ali ne smije se uvesti prerano ili prekasno. I ne smije trajati predugo. Drastične mjere mogu kratkoročno spasiti živote, ali zdravlje i životi populacije bit će dugoročno još više u opasnosti ako se zbog pretjerane reakcije na pandemiju poremete socijalna struktura i ekonomija”, rekao je Nisson.

Za razliku od ostatka Europe, švedski Zavod za javno zdravstvo i dalje nije ispucao svoje najjače oružje, kako Nilsson naziva karantenu. Radi se o jednom hicu koji mora biti dobro tempiran i odmjeren, odnosno treba ga ispaliti kad se zdravstveni sustav počne savijati pod pritiskom, a u Švedskoj to još nije slučaj. Čini se, dakle, da Šveđani zapravo nisu odabrali drukčiju strategiju, nego samo svoje adute na stol bacaju različitim tempom od ostalih. 

index.hr

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here