Šveđani dobijaju “kulturni ček” od 150 kruna

0
80

Svjetska vlada ispituje način i mogućnosti dodjele tzv ”kulturnog čeka” koji bi bio dodjeljen svakoj osobi starijoj od 18 godina. Ovaj ček bi se mogao unovčiti pri kupovini bilo privatnih ili drugih kulturnih događaja.

Piše: Miralem PERVIZOVIĆ

Ovo bi bio poseban kulturni ček od 150 SEK (ca 14 eura) za sve osobe registrirane u Švedskoj koje su navršile 18 godina. Takav prijedlog neki su u startu nazvali najradikalniji prijedlog u istraživanju načina za ponovno ozivljavanje kulturnog zivota u zemlji. Prijedlog bi kostao drzavu oko 585 miliona kruna (ca 58 miliona eura), a realizovao bi se slijedece godine. Da bi ovaj dio zivota ponovo se vratio u ranije stanje, a koji je tesko pogodjen proteklom pandemijom, Vlada namjerava u naredne tri godine uloziti 3,9 milijardi kruna (ca 380 miliona eura). Nakon ovoga bi 760 miliona kruna (ca 75 miliona eura) bilo godisnje na raspolaganju za kulturu, sto je vec predstavljeno i uracunato u vladinom budzetu za kulturu.

Stimulacija kulturnih događaja

Kulturni cekovi moci ce se koristiti kao placanje i na privatnim i na javnim dogadjajima i imaju za cilj dati dodatni poticaj ponovnom pokretanju kulturnog zivota.

– Kulturni zivot u potpunosti ovisi o povratku publike, o odrzavanju kontinuirane kvalitete i relevantnosti, tako da postaje vazno sudjelovati u onome sto kulturni radnici rade. To sto su ogranicenja ukinuta nedavno veliki je korak, ali sada i gradjani moraju poceti nalaziti put povratka, kaze Linda Zachrison, clan vladinog tima za istazivanje kulturnog zivota.

U proteklom periodu pandemije najteze su bili pogodjeni slobodni umjetnici i samozaposleni, pokazala su vladina ispitivanja radjena na ovu temu. U isto vrijeme, ovi kulturni radnici imaju manje mogucnosti da dobiju koristi od brojnih poticaja koje je Vlada davala ranije. Niski i neredovni prihodi takodjer otezavaju iskoristavanje opsteg sistema vladinog stimulisanja. Stoga je “izuzetno vazno” da se daljnja ispitivanja, na temu kulture, bave uslovima svih umjetnika.

Od krize do sile

Digitalizacija sprovedena tokom pandemije jasno je pokazala da je potrebno vise znanja o tome kako autori trebaju biti obesteceni. Navodi se primjer, e-knjige (digitalne knjige) koje nisu ukljucene u cijenu biblioteke, sto znaci da autori gube time novac. Pozajmljivanje ovih e-knjiga od strane biblioteke zahtijeva posebnu istragu, istice se u vladinoj istrazi koja je nosila naziv “Od krize do sile”. Ova ispitivanja su pokazala da i kulturne skole su bile veoma pogodjene pandemijom. Sve ovo, u kombinaciji s financijskom ranjivoscu umjetnika izaslo je na vidjelo. Zato, istice se u istrazi, da sve ovo sobom nosi veliki rizik u daljnjem jacanju neodrzivog zaposljavanja i umjetnickog obrazovanje.

U ruralnim podrucjima kulturna ponuda bila je manja i prije pandemije, a prema istrazi, sada postoji dodatna potreba za podrskom svim organizatorima na ovim podrucjima koji postoje, ne samo glumcima amaterima vec i ostalim. Tu su pomenuti i primjeri poput seoskih farmi, amaterskog pozorista, udruzenja i horova kojima se predlaze materijana stimulacija.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here