Stranci primaju nižu penziju u Švedskoj

0
99

Ljudi rođeni u inostranstvu, a koji su se posljednjih godina penzionisali u Švedskoj, imaju u prosjeku 5.000 SEK (ca 1.000 KM) manje za život svakog mjeseca od domicilnog stanovništva.

Autor teksta: Miralem Pervizović

Ekot je zadužio Zavod za penzije da pripremi statistički izvještaj o grupi relativno novih penzionera koji su otišli u penziju posljednjih deset godina i njihovim ukupnim prihodima za penziju.

U ovom istraživanju su naveli da u prosjeku ljudi rođeni u Švedskoj imaju 17.823 kruna (ca 3.400 KM) za život nakon oporezivanja, prije nego se plati kirija i kredit za stan. A za grupu rođenu u inostranstvu ta brojka iznosi 12.663 (ca 2.400 KM), odnosno oko 5.000 kruna (1.000 KM) manje.

U izvještaju se također navodi (po meni samo opravdava) da je ova razlika u velikoj mjeri posljedica činjenice da stranci nisu imali dovoljno vremena za rad do penzije koliko su imali domaći stanovnici.

– Iznenađujuće nisko, kaže Jan Andersson, prvi potpredsjednik Nacionalne organizacije penzionera PRO.

“Nisam mislio da će razlike između ljudi rođenih u Švedskoj i stranaca biti velike koliko zapravo jesu. A da uopšte imaju tako niske penzije, nisam ni pomišljao.”

U izvještaju se navodi da stranci trebaju raditi mnogo više godina kako bi došli u situaciju da pariraju domaćim ljudima, ali se konstatuje i to da u grupi koja je imala prihod i radni staž od 20 do 29 godina, nešto više od polovine ima manje od 10.000 kruna (ca 2.000 KM) od Šveđana za život svakog mjeseca, prije nego što se plati smještaj (kirija i kredit).

STRANCI SU DISKRIMINISANI U OBRAČUNU ZA PENZIJU

Treba odmah kazati da i nije baš tako i da ta konstatacija u praksi nije održiva. Jer, prije nekoliko godina je donesena dodatna odluka da oni radnici koji nisu živjeli posljednjih 40 godina u Švedskoj ne mogu biti obuhvaćeni cijelim penzionom sistemom koji je sada na snazi. Ovdje navodim primjer naših ljudi koji su došli ‘90-ih i koji su radili 25 i više godina. Na kraju je njihova penzija ca 20-25 procenata plate koju su imali. Ogromna većina naših ljudi koji su otišli u penziju, bez obzira na visinu svoje zarade i mjesta na kojima su bili radno angažovani, imaju skoro istu penziju, koja je u osnovi (bez dodataka) nešto veća od 1.200 KM. Razlog je što se njihov obračun radi u posebnom sistemu. Istodobno domaći radnici mogu sa istim brojem godina ili manjim dobiti značajno veće penzije.

Ovo je jedan od primjera diskriminacije stranaca koji nemaju iste uslove za dobijanje penzija kao domaćini. Nije uvijek tačno da su domaći radnici radili više, jer mnogi Šveđani svoju mladost provode putujući po inostranstvu, istražujući svjetske znamenitosti jer znaju da kada se vrate, u njihovoj zemlji ih čeka stabilan socijalno-zdravstveno-penzioni sistem.

REFORME SNIZILE PENZIJE

Treba još napomenuti da je sistem za penzije u Švedskoj dosta komplikovan i reforma je izvršena prije nešto više od desetak godina (to su uradili oni iz generacije rođenih ‘40-ih godina).

image

Također treba kazati da su po novom sistemu penzije veoma složene i sastoje se, grubo rečeno, iz 3-4 dijela (tzv. piramida). U osnovi, na dnu piramide, je ono što radnik sam zaradi, što sadrži izdvajanja od plate za fond za penziju. Srednji dio je ono što poslodavac dodatno uplaćuje za radnika, ali treba kazati da ovo nije obaveza i da ona preduzeća koja nemaju kolektivni ugovor sa sindikatom to ne moraju raditi, što najviše pogađa useljenike. I na vrhu je ono što ljudi sami uplaćuju iz ličnih sredstava da bi poboljšali svoju penziju. Ovaj dio političari stalno žele promovirati i ljude upućuju da to čine.

RAD I DO 69 GODINA STAROSTI?

Sada je minimalna starosna dob za odlazak u penziju 65 godina, s tim da se može raditi do 67. godine. Vodi se i rasprava da se ova starosna dob poveća čak i na 69 godina, što ima potpore u desnim i konzervativnim strankama. Jedino lijeve partije su protiv toga i traže čak smanjenje radnog dana i radne sedmice na četiri dana, kako bi nezaposleni dobili veću šansu za posao. Ali to će biti teško ostvarivo jer Švedska je dobrano zakoračila u kapitalizam.

Ranije su ljudi imali veće mogućnosti i sa mnogo manje staža dobiti visoke penzije, što je zakačilo ove koji su izvršili posljednju reformu, tako da su oni otišli na zasluženi odmor sa “udobnom” penzijom. Neki od radnika iz ex YU koji su došli ‘70-ih i ‘80-ih godina i radili samo 15-20 godina, uglavnom nekvalifikovane poslove, mogli su otići u penziju sa čak 50 i nešto više godina starosti. Njihove penzije su sada u principu duplo veće od onih koji su radili više i na značajnijim pozicijama u društvu, ali su došli ‘90-ih i bili zahvaćeni “novim” sistemom. Ranije je postojala i mogućnost za ostvarivanje najbolje penzije jer su ljudi mogli izabrati dvije radne godine u kojima u imali najveću zaradu i taj je prosjek bio osnovica za penziju. Toga više nema, već je uvedeno i to da posljednje dvije godine rada uopšte ne utiču na visinu penzije.

GENERACIJE SA BERZOM I NIŽIM PENZIJAMA

Tako da su oni rođeni ‘50-ih i kasnije dobili dosta manje penzije i čitav sistem je stavljen, po novom sistemu, na berzu. Dakle novac koji se odvaja za penziju plasiran je u razne akcije i fondove na berzama širom svijeta. Mada svaki pojedinac može aktivno birati u kojem će fondu ili akcijama biti dio njihovog novca plasiran, to je u praksi veoma složeno i zapetljano, pa većina ljudi nema pojma kako i šta uraditi da njihov novac ne bi gubio na vrijednosti do odlaska u penziju. Tu treba istaći i da većina agencija koje novac plasiraju u akcije i fondove uzimaju čak i 1,50 -1,75 procenata provizije na godišnjem nivou. S obzirom da većina ljudi slabo barata matematikom, generacije koje sada rade i kada odu u penziju nakon 40 godina rada, imaće za više od 40 posto umanjenu osnovu (ovdje nije uračunat rast ili pad akcija ili fondova na berzi).

U Švedskoj je prisutan još jedan apsurd: penzije se oporezuju više od plata i ne postoji nikakva mogućnost povećanja penzija u odnosu na onu visinu i iznos koji su ljudi dobili pri odlasku u penziju. Postoji samo korekcija koja može da se napravi, a to je smanjenje poreza, što ne ostavlja značajan manevarski prostor za povećanje.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here