Sijarić: Unutar kulture postoje privilegovane grupe koje žive svoj “švicarski san”

0
78

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine danas obilježava 133 godine postojanja, a tim povodom direktor Mirsad Sijarić govorio je za Klix.ba o odnosu države prema krovnoj instituciji kulture, djelovanju muzeja tokom pandemije, ali i o planovima i projektima.

Zemaljski muzej BiH i 133. godišnjicu dočekuje s neriješenim finansijsko-pravnim statusom, a uz to još znatno oslabljen i pandemijom. Međutim, pored brojnih teškoća, kulturne aktivnosti muzeja ne zaostaju. Za nekoliko mjeseci posjetiteljima će biti vraćena stalna izložba “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”, ali u novom ruhu i s novim konceptom.

Također, i ove godine je uprkos pandemiji održana manifestacija povodom godišnjice, a vrata Muzeja bila su otvorena za sve zainteresirane. Upriličen je bogat program, a posjetitelji su pored stalnih izložbi mogli prisustvovati otvaranju novih, ali i vidjeti Sarajevsku hagadu.

Na početku razgovora direktor Mirsad Sijarić se osvrće na godinu koju je obilježila pandemija te navodi da je posjeta Zemaljskom muzeju umanjena za približno 90 posto.

“To se teško odrazilo na kolektiv, jer smo u proteklim godinama u velikoj mjeri zavisili od vlastitih prihoda u kojima je opet prodaja ulaznica bila najvažniji faktor. Od potrebnih 1.400.000 KM iz vlastitih prihoda, do pandemije, osiguravali smo oko 400.000 KM. Situaciju je dodatno otežala činjenica da ni u 2020., kao ni u 2019. godini, od državne vlasti nismo primili predviđena sredstva te su uposleni veći dio godine primali minimalan zakonom propisan dohodak. Prije desetak dana smo od Ministarstva civilnih poslova BiH dobili određena sredstva za 2020. godinu pa ćemo njima pokrivati prvih nekoliko mjeseci ove godine”, kazao je.

Nastavlja da je Muzej proteklih godina sanirao milionske dugove akumulirane u periodu od 2011. do 2015. godine te da ga to iznimno raduje.

“Nekako smo ‘pregurali’ 2020. bez obzira na hroničan nedostatak kvalitetnog kadra, zakonsku osnovu koja bi podržavala i regulirala našu djelatnost, kroz aktivnosti koje se provode i planiraju naziremo nešto svjetliji period koji je pred nama. Ukratko, vrlo optimistično”, istakao je.

Kada bismo gledali i slušali isključivo istupe kulturnih radnika u medijima, zaključili bismo da država, sa svim nižim nivoima vlasti, za kulturu ne izdvaja ništa.

“Realnost je da unutar tog širokog pojma kulture postoje debelo i bezobrazno privilegovane kaste koje u toj istoj ‘zapostavljenoj’ kulturi žive svoj ‘švicarski san’, vrlo malo rade, još manje odgovaraju za rezultate svog rada, a o kvalitetu toga što urade se ne smije ni raspravljati”, kazao je.

Nažalost, kako kaže Sijarić, ukupna količina novca namijenjenog za kulturu raspoređuje se po nakaradnim, prvenstveno stranačkim, nacionalno-političkim, sitno-sopstveničkim, nepotističkim, ukratko i uopšteno, koruptivnim principima.

“Činjenica je da ne postoji elementarna komunikacija između različitih ministarstava čije se ingerencije donekle preklapaju, da ne govorimo o nepostojanju komunikacije između različitih nivoa vlasti, te se iz tog nedostatka koordinacije otvara prostor za lovce na budžetski, projektni novac i razne fondove. U tome jednako učestvuju zvanične institucije, i što je posebno žalosno i racionalno neobjašnjivo, nebrojena tzv. udruženja, čije aktivnosti u 90 posto slučajeva počinju i završavaju traženjem novca za fantomske projekte koji se nikada ne realiziraju ili su nekada davno već realizirani”, pojašnjava.

Sijarić kaže da je to posljedica političkog sistema u kojem živimo, ali se dubinska pokvarenost i nedostatak zdravog razuma i empatije iz nedokučivih političkih visina odavno spustila među običan puk, tu će bolest biti veoma teško izliječiti.

Zemaljski muzej i Nacionalna bibilioteka moraju imati državni status

Status Zemaljskog muzeja još uvijek je neriješen, a Sijarić smatra da Zemaljski muzej BiH i Nacionalna biblioteka BiH moraju imati državni status, pa makar ih privremeno finansirao Kanton Sarajevo, dok ostale ustanove treba spustiti na federalni, kantonalni i gradski nivo.

“Cijelu proteklu godinu smo pokušavali pregovarati o rješenju za tzv. sedam institucija kulture, u smislu toga da ih privremeno i isključivo finansijski preuzme Kanton Sarajevo. Koliko znam, posljednjih nekoliko mjeseci se čeka saglasnost Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, da bi takav prijedlog uopšte došao do kantonalnog parlamenta, odnosno vlade”, pojašnjava.

Saglasnost za takvu vrstu rješenja dali su OHR, UNESCO, predstavnici najvažnijih ambasada u Sarajevu, kako kaže, i dalje se nešto čeka.

“Bojim se da se opet vrtimo u krug uz vješto izbjegavanje bilo kakve odgovornosti. Da gradimo nuklearnu elektranu u centru Sarajeva, razumio bih takav odnos, ali kada je riječ o jednom muzeju, osnovanom u tom istom gradu 1888. godine, to zaista ne razumijem. Jasno je da se preko ovih institucija prelamaju različiti, obično destruktivni politički interesi s opet tzv. viših nivoa vlasti, ali odgovornost probosanskih, ili onih koji se barem tako javno deklariraju, faktora je da se ove institucije ojačaju i usmjere u obavljanje svojih radnih zadataka”, dodaje.

Sijarić naglašava da je došlo vrijeme da se formalno i isključivo verbalno i deklarativno zalaganje za Bosnu i Hercegovinu zamijeni vrlo konkretnim potezima kako bi se spasilo što se spasiti može, te kako bi te institucije obavljale poslove za koje su formirane.

Najavljen je povratak stalne izložbe “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”. Rekonstrukcija izložbe je rađena nekoliko godina, a kako kaže, izložba će imati približno 500 prahistorijskih eksponata više nego u posljednjem konceptu. Međutim, stvarna i bitna razlika je u načinu prezentacije.

“Prahistorijska zbirka ZMBiH ima oko 100.000 predmeta, od toga će izložbom biti predstavljeno blizu 3.000 najvažnijih. Za nekoliko mjeseci, nakon što se okončaju svi završni radovi, Sarajevo i Bosna i Hercegovina dobijaju u svakom, naučnom, muzeološkom i uopšte kulturnom pogledu, evropsku, da ne kažem globalno relevantnu izložbu, kakvom se, zbog njenog sadržaja, ne može pohvaliti nijedan muzej s prostora bivše Jugoslavije”, ističe.

Direktor se na kraju osvrnuo i na planove Zemaljskog muzeja koji će biti realizirani tokom ove godine. Kako kaže, osim navedenog otvaranja stalne postavke “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”, u ovoj godini većina napora će biti usmjerena u obnovu ratom, kao i poslijeratnom nebrigom narušene infrastrukture muzeja.

“Uprava ZMBiH je putem međunarodnih partnera Sjedinjenih Američkih Država, Švedske, UNESCO-a, Francuske, Švicarske, Katara, Irske i dr. osigurala ulaganja od oko 1.100.000 dolara, koja će domaće kompanije realizirati u toku 2021. i 2022. godine”, kazao je dodavši da je poziv BiH da se pridruži ovim naporima i dalje otvoren.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here