Reuf Jakupović: Šveđani kao crne ovce

0
1008

Proljeće, to najljepše godišnje doba, uveliko je u toku. Priroda se razbudila, sve cvjeta, buja, raste. Ali, nažalost, raste i broj zaraženih i umrlih od koronavirusa, pošasti koja je zadesila čitavo čovječanstvo. Do danas je u svijetu zaraženo skoro 5,2 miliona ljudi, a umrlo je više od 350 hiljada. U borbi protiv ovog sićušnog, nepoznatog, nepredvidivog i nadasve po život opasnog neprijatelja, uključio se cijeli svijet, pamet cijelog svijeta.

Piše: Reuf Jakupović / Moja BiH

Skoro sve zemlje su u ovoj borbi ponajprije uvele restriktivne mjere, od onih najblažih do onih najoštrijih. Njihov cilj je smanjenje broja zaraženih i umrlih te, na kraju, konačna pobjeda nad virusom. Na proljeće niko ni pažnju da obrati. Svijet se o sebi zabavio, život je sveden na, reklo bi se, puko preživljavanje.

Ipak, u jednoj zemlji život nije tako sumoran. U Švedskoj, jer o njoj je riječ, život je najpribližniji onom normalnom, onom prije pojave koronavirusa. Mjere koje je ova najveća nordijska zemlja (10 miliona stanovnika) uvela ubjedljivo su najblaže u cijelom svijetu pa bi se, s pravom, moglo reći da je Švedska u tom pogledu mimo svijet. Glavni cilj tih mjera je postići kolektivni imunitet. To znači dopustiti da se jedan veliki dio populacije zarazi virusom, što bi, nakon ozdravljenja, dovelo do njihovog imuniteta. Na taj način bi se smanjio broj onih koji mogu prenijeti virus na one koji nemaju imunitet, što bi u krajnjem ishodu dovelo do toga da virus iščezne. Naravno, pri ovom, nazovimo ga, procesu trebaju se od zaraze zaštititi one rizične grupe populacije, a to su prvenstveno stari i bolesni. Sve ovo uz opasku da je znanje o imunitetu, kada je koronavirus u pitanju, veoma krhko, na klimavim nogama. U Švedskoj se još ni izbliza nije došlo do kolektivnog imuniteta, a od ukupnog broja umrlih (do danas preko 4 hiljade) ubjedljivo najveći broj čine upravo stari i bolesni. Mnogi vrhunski svjetski, pa i švedski, epidemiolozi oštro napadaju švedski model borbe protiv koronavirusa. Nadležni švedski zvaničnici najčešće u svoju odbranu kažu da će se, tek kada koronavirus bude pobijeđen, kada se podvuče crta, vidjeti ko je – upoređujući krajnje rezultate – izabrao loš ili najlošiji, a ko dobar ili najbolji model borbe protiv koronavirusa.

Mada se kraj pandemije koronavirusa još ne nazire, u mnogim zemljama, prvenstveno evropskim, broj zaraženih i umrlih ne raste onim galopirajućim tempom kao donedavno. To je, potpomognuto nasušnom potrebom za spas posrnule ekonomije, uz „zasićenost“ stanovništva restriktivnim mjerama, nagnalo Evropu – Staru damu da polagano otvara svoja vrata, koja su nepuna tri mjeseca bila zatvorena, u nekim zemljama skoro pa hermetički. Naravno, ta vrata se ne otvaraju širom, što je uslovljeno primjenom neophodnih mjera zaštite koje prate ovo otvaranje.

Turizam je ovim otvaranjem, reklo bi se, posebno obradovan. Nakon gotovo tromjesečnog zimskog sna bude se i oni koji pružaju turističke usluge, a i oni koji te usluge koriste. I baš u ovoj oblasti pomenute mjere zaštite biće posebno potrebne zbog velike fluktacije ljudi svojstvene upravo za ovu oblast. Evropljani i ne samo oni ponovo će zaposjesti poznate turističke destinacije, jer ljeto zove li, zove. Mada su po pravilu svi turisti uvijek dobrodošli, ovo bi, kako to danas izgleda, moglo da ne važi za turiste iz Švedske. Po svemu sudeći, to je još jedan dokaz da se u Evropi na švedski model borbe protiv koronavirusa ne gleda baš blagonaklono. Strah je, naime, a u strahu su velike oči, da bi švedski turisti ulaskom u neku zemlju mogli unijeti i koronavirus, a do takvog „luksuza“ nikome nije. Potvrda ovome je i već ispoljena bojazan švedskih susjeda, tradicionalno prijateljskih zemalja (Danska, Norveška i Finska). Iz ovih zemalja i ranije su stizale kritike švedskog modela borbe protiv koronavirusa, a sada kada je ljeto na pomolu i kada i ove tri zemlje otvaraju vrata turistima, te kritike su gromoglasnije. Nisu u pitanju samo kritike nego i najavljene konkretne mjere.

U Danskoj, koju sa Švedskom povezuje most izgrađen prije dvije decenije, više opozicionih partija je za to da se granice otvore za Nijemce i Norvežane, ne i za Šveđane. Najglasniji i najdecidniji je lider najveće opozicione partije. On je rekao da, što se tiče prelaska danske granice, Šveđani mogu da ostanu kod kuće ukoliko se pak ne radi o zdravstvenom osoblju. Uskoro će se o ovom pitanju izjasniti i Vlada Danske. I Norveška pokazuje isti strah kao i Danska. Ne krije to ni njihov državni epidemiolog, koji je oštro kritikovao svog švedskog kolegu, rekavši da „Švedska ide protiv cijelog svijeta“. Planirano je da polovinom juna Vlada Norveške donese odluku o ovom pitanju. I treći švedski susjed Finska na različit način tretira svoje susjede Norvešku i Švedsku. Njihov ministar inostranih poslova je izjavio da je „situacija u Švedskoj alarmantna“, što onda i uslovljava tretman Šveđana kod prelaska finske granice. U Švedskoj se, razumljivo, ne prihvata ovakvo rezonovanje susjeda, koje se već kvalifikuje kao diskriminacija. Švedski državni epidemiolog Anders Tegnell kaže da ne postoji opravdanje za takvu zabrinutost. „Kad dođe ljeto, može biti da u Švedskoj tada imamo toliko mnogo imunih da je sigurnije da oni dođu u drugu zemlju, a ne neko drugi“, rekao je Tegnell. Na pitanje da li bi se, ukoliko bi se zaista primijenilo ono što se nagovještava, moglo desiti da i Švedska prema susjedima primijeni isti aršin, odrečno je odgovorio premijer Švedske. Zvuči kao paradoksalno da je samo tom sićušnom koronavirusu uspjelo da poljulja ravnotežu koja među nordijskim zemljama postoji već poodavno, a posebno od sredine 50-ih godina prošlog stoljeća. Naime, od tada ove zemlje imaju ono za što se još uvijek bori Evropska zajednica – slobodu prelaska državne granice, zajedničko tržište rada, ista socijalna prava doseljenika i domicilnog stanovništva… kao da se živi u jednoj zemlji.

Ako se obistine ova nepovoljna predviđanja kada je u pitanju prelazak Šveđana preko granice sa susjedima, to bi mogao biti signal još nekim zemljama da se tako postave prema onima koji im dolaze iz Švedske. I ne samo iz Švedske, jer se špekuliše da bi ista sudbina mogla da zadesi i turiste iz drugih zemalja koje imaju veliki broj zaraženih i umrlih. Bosance i Hercegovce koji žive u Švedskoj, a kojih u ovoj zemlji nije malo, zabrinula je ova situacija. Oči su im već pobijelile od čekanja da se upute ka svojoj Bosni i Hercegovini. Nadaju se da će oni koji odlučuju o ulasku u Bosnu i Hercegovinu povjerovati u ono što je u Švedskoj uočeno te u nekim ovdašnjim medijima i pomenuto: da u se ovdje u Švedskoj, kada je u pitanju individualna zaštita od koronavirusa, baš oni sami zaštićuju bolje nego drugi (stariji ostaju kod kuće, a mnogi nose zaštitne maske i rukavice). Stoga oni horski poručuju: „Ne bojte se, dragi zemljaci, mi vam koronavirus u Bosnu i Hercegovinu unijeti nećemo“.

Zasad je situacija takva kakva jeste. Ali, kako se – kada je koronavirus u pitanju – sve vrlo brzo mijenja, moglo bi se desiti da se i na one koji bi da iz Švedske pređu granicu neke druge zemlje gleda istim očima kao i na druge kojima to neće predstavljati problem. Da oni ne budu kao crne ovce. Pred nama je, vidjećemo.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here