Rekordno toplo u 2020. godini, Švedska nije ledena zemlja

0
343

Švedska u pogledu klime nije ono što mnogi, koji ovdje nisu bili, o tome misle. Svake godine vrijeme je u Švedskoj toplije, a 2020. godina je dosada bila najtoplija, sa 7,3 stepeni prosječno.

Piše: Fikret TUFEK

Podaci su na osnovu klimatskih mjerenja u 35 mjesta u Švedskoj. Prosječna normalna temperatura u periodu 1961 – 1990. bila je 4,65 stepeni, da bi 2020. godine dostigla 7,3 stepani! Zapisano je da su najtoplije bile 2014. sa 6,91 stepeni i1934. sa 6,73 stepeni – zapisao je meteorologa Per Stenborg.   

Švedska: nordijska zemlja na poluotoku Skandinavija

Švedska (Konungariket Sverige) je nordijska zemlja na skandinavskom poluotoku u Sjevernoj Europi.

Švedska ima tri glavna dijela (landsdelarna): Svealand (južni), Götaland (središnji) i Norrland (sjeverni dio), dok je administrativno Švedske podijeljena na 21 regiju (lanskapet). Prema glavnim dijelovima je i klima u Švedskoj. Teoretičari kažu Švedska ima 4 – 6 klimatskih oblasti: teško je dati preciznu vremensku prognozu zbog veličine i ogromne dužine Švedske.

Švedska je sa 450.295 km² peta zemlja po površini u Europi: 8,7 posto je pod vodom švedskih jezera, te opasana okeanima. Švedska je duga 1.572, dok je najveća širina ca 500 kilometra. To utiče klimu.

Vremenske prilike: umjerena klima

Švedska uživa uglavnom umjerenu klimu unatoč svojoj sjevernoj zemljopisnoj širini, uglavnom zbog blizine tople Golfske struje iz Atlantskog okeana. Stockholm ima toplu i blagu klimu, dok u planinama sjeverne Švedske prevladava sub-arktička klima. Sjeverno od Arktičkog kruga, sunce nikad ne zalazi do ljeta, što se zove Ponoćno sunce, i jedan je od Skandinavskih prirodnih fenomena. Suprotno se dešava zimi, kada je noć cijelo jedno razdoblje. To su Polarne noći (skandinavs prirodni fenomen).

Najveća godišnja količina oborina javlja se u planinskim područjima – više od 1.000 mm. Švedska se nalazi u najsjevernijem dijelu tzv. umjerenog klimatskog pojasa. Najviša temperatura na zapisu je 38 stupnjeva C u Ultunu 1933, a najniža temperatura -53 stupnja C izmjerena je u Vuogatjolmeu 1966.

Švedska ima vrlo različita godišnja doba, s hladnim zimama, cvjetnim izvorima i razmjerno toplim ljetima. Postoji važna razlika u klimi između sjevera i juga Švedske: sjever ima dugu zimu koja traje dulje od sedam mjeseci. S druge strane, na jugu zima traje samo dva mjeseca, dok ljeto i više od četiri. Prosječna godišnja količina oborina je 61 cm, maksimalna količina kiše padne u kasno ljeto. Švedska ima znatnu količinu snježnih padavina, a na sjeveru snijeg ostaje na tlu šest mjeseci svake godine.

Švedska klima skroz ugodna

Švedska se klima obično zove: tople temperature  na obalama Götaland-a, hladne temperature u unutrašnjosti Svealand-a, Götaland-a i Norrland-a, pritom najsjevernije planine s polarnom klimom.

Ljeta su u Švedskoj puno slično topla kao u Sjevernoj Americi i Aziji, na istom geografskom gradu. Zime su u Švedskoj značajno blaže nego one na otpilike istom geografskom gradu u Sjevernoj Americi i Aziji. Npr. prosječna dnevna temperatura u Stockholmu tokom januara su 20 do 25 stepeni više nego na odgovarajućem geografskom gradu u Kanadi! Što se ide više ka sjeveru, razlika biva još veća. Umeå, koji se nalazi na istoj geografskoj širini kao Ojmjakon u Sibiru, ima srednju temperaturu u januaru za oko 40 gradi višu. Relativno visoke zimske temperature u Švedskoj uslovljene su prije svega blizinom Atlantika i toplim Golfskim strujama na zapadu. Period vegetacije npr. u najjužnijoj regiji Skåne je u prosjeku oko 220 dana, dok je npr. u gornjem priobalju Norrland-a oko 150 dana: gdje taj kratki period bez smrzavanja uzrokuje povećanu dužinu dana. 

Blizina Atlantskog mora i tople Golfske struje sa zapada

Često je nama koji živimo u Švedskoj teško objasniti onima s kojima smo do jučer živili, da Švedska nije ledara i da ima, po mnogim parametrima, umjereniju, uslovno rečeno bolju i ravnomjerniju klimu od mnogih mjesta npr. u Bosni i Hercegovini ili da se na jugu Švedske kupamo od juna do septembra!

Švedska je imala rekordno toplu klimu u cijeloj 2020, sa rekordima u pojedinim dijelovima: u Götaland-u 11,0 stepeni (skånski Falsterbo), u Svealand-u 9,8 stepeni (Stockholm), u južnom Norrland-u 8,1 stepeni (Gävle) u Gästriklandu i sjevernom Norrland 6,1 stepeni (Holmön).

Sunce je sijalo više nego obično

2020. godina je u većini područja bila kišovitija nego normalno, ali na jugoistoku djelimično suha godina. Najviše padavina bilo je u sjeverozapadnom Norrland-u, gdje je u Haparandi (Norrbotten) zabilježen novi rekord sa 951 mm. Sunce je međutim sijalo više nego uobičajeno u cijeloj zemlji, ali ne i rekordno mnogo. Juni i august su bili dijelom rekordno sunčani. Sezona kupanja ljeti uobičajena!

Specifičnosti godišnjih doba

U Švedskoj se općenito drukčije računaju godišnja doba. Kalendrsski gledano godišnja doba se računaju po mjesecima – proljeće: mart, april i maj, ljeto: juni, juli i august, jesen: septembar, oktobar i novembar, zima: decembar, januar i februar. U Švedskoj može ponekad biti više godišnjih doba odjednom, jer je izdužena zemlja. Nije samo različito vrijeme, već i različita godišnja doba. Jedno godišnje doba u godini ima specijalni tip vremena. Na vrhu sjevera tako može biti zima, dok je na jugu još ljeto; dok je na većini mjesta u Švedskoj tada je jesen: kada je temperatura ispod 10 stepeni pet dana u nizu! U Švedskoj postoji i nacionalni dan leda: kada nijedna meteorološka stanica nije izmjerila temperaturu iznad 0 tokom jednog cijelog dana/noći.

Od plus 34 do minus 36,4 stepena            

Januar je bio rekordno topao na jugu, i nakon kišom bogatog februara, sa tri nevremena u tri sedmice, što je izazvalo visok nivo rijeka i poplave. Proljeće je došlo rano na jugu, 15. februara, što je dosada najraniji datum dolaska proljeća. Poslije je bilo malo hladnije, pa je mart faktički bio „najzimskiji“ mjesec na jugu, između ostalog sa snijegom u regiji Skåne krajem marta. Inače nije bilo puno „zime“ na jugu tokom zimskog perioda. U 2020. najniža temperatura je bila 36,4 minus gradi u  Nikkaluokti na sjevernom Lapplandu 20. februara, najviša minus temperatura u zemlji nakon 1992!     

Zima je bila bogata snijegom na sjevru, u Lapplandu: čak 229 cm u Katterjåkk na sjevernoj planini, Lapplandsfjällen, što je 31. marta i 1. aprila dosad najviše izmjereno! Proljeće je počelo sa pretežno suhim aprilom, kada je bilo vruće kao u predljetnom periodu, odmah nakon Uskrsa. Nastavljeno je sa hladnim majom sa  mnogim hladnim i mraznim noćima čak i na jugu. Ljetne vrućine krajem maja bile su na sjeveru početak djelomično nasilnih i dugotrajnih proljetnih poplava, koje su završila tek u julu.

Juni je bio vruć,jako vruć, djelimično rekordno vruć! Vrućine su dostigle kulminaciju sedmicu nakon praznika ljeta (midsommar), sa najvišom godišnjom temperaturom od plus 34,0 stepena, izmjerena na aerodromu u gradu Skellefteå, u regionu Västerbotten, 25. juna. Najviši dnevni rekord  padavina od 108 mm, zabilježen je u mjestu Hid, južno od Borås-a („kišni grad“) u regiji Västergötland, 21. juna. Nakon toga, vrijeme se izrazito promijenilo, tako da je početak jula bio neobično hladan. Prve dvije sedmice u zemlji nije bilo velike ljetne vrućine, ali pred kraj mjeseca bilo je malo toplije. Još toplije bilo je u augustu, koji je bio vruć mjesec: 20 dana preko 25 stepeni, a 8 dana je bilo i sa 30 stepeni.

September je bio najvećim dijelom kasni mjesec sa ljetnim vrućinama, što se čak prenijelo i na oktobar koji je bio blag, ali i prije svega s padavinama, koje su dostigle i mjesečni rekord na istoku Norrlanda. Prigodan hladan zrak tokom drugog dijela oktobra, učinio je da snijeg i zima uđu na sjever, ali se od tada morao boriti sa blagim zrakom. November je bio naime ekstremno blag, djelimično i rekordno blag, prije svega na jugu. Pored toga bilo je neobično vruće u pojedinim danima. Pretežno blago bilo je čak i u decembru, tako da je nova zima započela vrlo privremeno.

Švedska klima je specifična

Na klimu Švedske znatno utječe položaj gorja, koje sprječava prodiranje toplih i vlažnih vjetrova s Atlantskog oceana, ali omogućuje prodiranje hladnih zračnih masa iz subpolarnih krajeva. Klima je u južnim dijelovima Švedske pod jakim maritimnim utjecajem, sa srednjom januarskom temperaturom od 1 °C i julskom od 15 do 17 °C, u središnjim dijelovima umjereno kontinentalna, a na sjeveru, u Laponiji, kontinentalna sa januarskom temperaturom –14 °C i julskom od 11 do 15 °C. U sjevernim dijelovima Švedske snježni pokrivač traje 7 do 8 mjeseci, a na jugu 1 mjesec; more je u sjevernom dijelu Botničkoga zaljeva zaleđeno oko 6 mjeseci. Količina oborina smanjuje se od Skandinavskoga gorja (500 do 1.000 mm) prema istoku (400 do 600 mm) i od juga (600 do 1.100 mm) prema sjeveru (300 do 500 mm).

Švedska klima u podacima i tabelama

Unatoč izrazito sjevernoj zemljopisnoj širini, klima u Švedskoj je umjerena što je uglavnom posljedica Golfske struje. U planinama sjeverne Švedske dominira subarktička klima. Sjeverno od Arktičkog kruga sunce nikada ne zalazi veći dio ljeta, dok je zimi većinu vremena noć.

Temperature zraka po godišnjim dobima (°C):

Zima: -1° najjužnije, -5° do -15° južni i središnji dijelovi, te do -20° na sjeveru (ponegdje do -40°)

Proljeće: 10° do 15° u južnim i središnjim dijelovima te nešto hladnije na sjeveru

Ljeto: 20° do 35° u južnim dijelovima, 18° do 33° u središnjim dijelovima i oko 15° na sjeveru

Jesen: malo ispod 10° na južnim i središnjim dijelovima te često ispod 5° na sjeveru

Prosječna godišnja količina padalina je između 500 i 800 mm. U nekim dijelovima prosječna količina je između 1000 i 1700 mm.

Prosječne temperature 
Januar / juli: Malmo -0,2 ° C (januar), 16,8 ° C (juli); Stockholm -2,8 ° C (januar), 17,2 ° C (juli); Kiruna -16,0 ° C (januar), 12,8 ° C (juli).

Količina dnevne svjetlosti 
1. januar / 1. juli: Malmo:  7 sati (januar), 17 sati (juli); Stockholm: 6 sati (januar), 18 sati (juli), Kiruna: 0 sati (januar), 24 sata (juli).

Ovi podaci govore koliko su stražno velike rezlike u prosječnoj temperaturi i dnevnoj količini svjetlosti na tri različita dijela Švedske: jug (Malmö), sredina (Stockholm) i sjever (Kiruna).

Švedska klima blagodatna

Klima u Švedskoj je blagodatna obzirom na geografski položaj: različita u različitim dijelovima. Cvijeće miriše samo na potezu Malmö – Göteborg, na najtoplijem jugu, tokom dana se više puta mijenjaju: kiša, vjetar i sunce. Skåne na jugu je švedska Vojvodina, gdje sve uspijeva kao i u Europi, samo kukuruz ne može dozriti (koriste ga ozrnalog za salatu). Klima utiče i na marljivost naroda, Šveđani su jedan od najmarljivijih naroda na svijetu, kao i na karakter (blagost, smirenost, povučenost, radinost, ratobornost, bez prevelikih druženja), ali i na prosječnu dužinu života, koja je u Švedskoj među najdužima u svijetu:  blizu 90 godina. Šta bi recimo Šveđani stvorili da imaju Jadransku obalu?! Švedska se bori i za očuvanje klime, ovdje je službeno pravilo: za jedno posječeno, obaveza je da se posade dva drveta. Švedska ima i Gretu Thunberg (16) koja je u svijetu poznata po očuvanju klime. Šveđani kažu: Klima ne može biti loša, ako ste se prikladno obukli!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here