Poslije pet stoljeća sarajevska Hagada se vraća u svoju domovinu Španiju

0
77
01.02.2020., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Povodom 132. rodjendana Zemaljskog muzeja otvorena je soba Sarajevske hagade. Sarajevska hagada je zidovski rukopisno-oslikani kodeks koji je nastao u drugoj polovini 14. stoljeca na sjeveru Spanjolske. U Bosnu i Hercegovinu donijeli su je protjerani Sefardi. Ova hagada pripada skupini sefardskih hagada, a njih je u cijelom svijetu sacuvano ukupno 15. Na hebrejskom jeziku hagada je prica i smatra se jednom od najljepsih knjiga ove vrste. Hagada je u ratu sacuvana u jednoj od dzamija na Bjelasnici a prije toga, pripadala je sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska Hagada, jevrejska obredna knjiga, koja sadrži biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva, preživjela je progon iz Španije, inkviziciju, dva svjetska i posljednji rat u Bosni i Hercegovini(BiH), a u septembru se kroz izložbu prvi put vraća u svoju domovinu Španiju.

Izložba “Sarajevska Hagada” otvorit će se 14. septembra u Sefardskom centru u Madridu, a odakle bi, ovisno o epidemiološkoj situaciji, mogla produžiti za Toledo i Barselonu, javlja Radio Slobodna Evropa.

Danka Savić, ambasadorica BiH u Španiji, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže, da će izložba biti organizovana uz pomoć Casa Sefardi, ustanove koja uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Španije promiče kulturu, umjetnost i raznolikost.

„Ja kad sam stupila na dužnost, nedugo nakon toga, sam tražila mogućnost da napravimo promociju Hagade i obratila sam se Casa Sefardi“, kaže ambasadorica Savić, koja ovu dužnost obavlja tri godine.

Tom će prilikom, kako kaže Savić, biti izložene mape grafika, ilustracije, fotografije i zapisi iz ovog vrijednog rukopisa.

Na početku je bilo planirano da se izložba održi 2020. godine, ali je zbog pandemije korona virusa odgođena.

JEDINO FAKSIMILNO IZDANJE

Ujedno će biti predstavljen i projekat Izdavačke kuće Rabic koja je jedina objavila faksimilno izdanje Sarajevske Hagade. Original ovog rukopisa nalazi se u sarajevskom Zemaljskom muzeju i jedan je od najvrijednijih eksponata ove ustanove.

Goran Mikulić, vlasnik Izdavačke kuće Rabic, za RSE, kaže da je faksimil, 95 posto sličan originalnoj Hagadi, urađen na rukom rađenom papiru u samo 613 kopija. Uz njega je izrađena i luksuzna monografija.

„U Tori postoji 613 sura i za svaku suru po jedan je primjerak. Ima i druga priča, ljepša. Mojsije je sjeo na Svetu goru, raspolovio nar i izbrojao zrna, bilo je 613 zrna. Za svako zrno kao jedna lijepa želja je bila jedna Hagada“, priča Mikulić.

On navodi da se pri izradi faksimila i postavke izložbe vodio željom da ljudima objasni zbog čega je Hagada „čudesna i misteriozna“. Dodaje da u Španiji malo znaju o Sarajevskoj Hagadi.

„Ima puno Hagada u svijetu, a sarajevska je sigurno najpoznatija. Hagada je nevjerovatna. Ona je čudo kad joj čovjek priđe, kad je vidi. Ja sam želio da te slike pokažem ljudima i da ih uokvirim i okačim na zid. One su dorađene, naneseno je i zlato, i to četrnaest-karatno zlato, i ona blješti. Ona je božanstvena, prelijepa“, priča Mikulić.

TAJNA NASTANKA SARAJEVSKE HAGADE

Hagada je izrađena na sjeveru Španije između 1330. i 1380. godine. Pretpostavlja se da je bila naručena kao svadbeni dar, obzirom da jedna od ilustracija predstavlja grbove dvije najmoćnije porodice u Kataloniji toga vremena.

„Pošto su ta dva grba ovjenčana nekim vjenčićima cvjetnim, ptičicama i leptirićima koji lete oko toga, pretpostavka je da je ova Hagada naručena kao vjenčani dar za ove dvije porodice“, kaže Mikulić.

Ispisana je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži u vrijeme kada papir još uvijek nije bio u masovnoj upotrebi. Ovaj rukopis ima 142 pergamentska lista podijeljena na tri dijela.

Prvi sadrži 62 figuralne kompozicije, sa kratkim natpisima na hebrejskom jeziku. Drugi dio je tekst popraćen dekorativnim motivima poput inicijala, biljne ornamentike i figura, a treći sadrži molitve i psalme bez ikakvih ukrasa, koji se čitaju u dane Pesaha.

Sjaj kolorita, raskoš slikarske materije, fantastičan svijet životinja, inicijala, prepleta, zoomorfne biljne i geometrijske ornamentike, likova, grbova i simbola, ovo remek djelo nepoznatog umjetnika, izaziva i danas divljenje i čuđenje u isti mah.

PO ČEMU JE POSEBNA SARAJEVSKA HAGADA

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, za RSE kaže, da je Sarajevska Hagada jedna od desetak Hagada porijeklom iz srednjevjekovne Španije i jedina specifično ilustrovana.

„To je jedina Hagada koja se razlikuje od ostalih zato što u početku govori o stvaranju svijeta, o kompletnoj priči iz Starog zavjeta do izgona Jevreja iz Egipta“, kaže Finci.

Na ilustracijama koje govore o stvaranju svijeta zemaljska kugla prikazana je kao okrugla.

„Ako se sjetimo da je to rađeno negdje u 14. ili 15. vijeku kada se zbog tvrdnje da je zemlja okrugla završavalo na lomači, možete zamisliti koliko je bio pametan, inteligentan i hrabar onaj koji je pravio te ilustracije“, kaže Finci.

Ilustracije ljudi i Boga, koje su u judaizmu, kao i islamu zabranjene, ovaj manuskriptom čine jedinstvenim u svijetu.

Kao i sama Hagada, čudesna je priča i o njenom spasenju koja će biti predstavljena na izložbi u Španiji, dodaje Finci.

PUT HAGADE DO SARAJEVA

Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli Jevreji Sefardi protjerani sa Iberijskog poluotoka 1492. godine. Josef Cohen prodao je ovaj rukopis Zemaljskom muzeju u Sarajevu 1894. godine.

„Prvo se spasila progona iz Španije, pa se onda spasila od inkvizicije u, vjerovatno, Veneciji i Modeni, jer takav je potpis na samoj knjizi, pa je onda preživjela Prvi svjetski rat, pa je onda preživjela Drugi svjetski rat, pa onda na kraju preživjela naš rat od 1992. do 1995. godine. I svaki put je bila spašena uglavnom od nejevreja koji su riskirali mnogo toga da bi spasili Hagadu“, priča Finci.

Podsjeća kako je „sigurno najznačajnije spasavanje Hagade iz Zemaljskog muzeja 1941. godine“, jer je ovaj rukopis bila prva stvar koju su Nijemci zatražili kada su u aprilu te godine okupirali Sarajevo.

„Tadašnji kustos Derviš Korkut i direktor Muzeja Jozo Petrović su objasnili visokom njemačkom oficiru Fortneru da je jedan njemački oficir upravo odnio Hagadu, a kad je Fortner pitao kako se on zove, oni su odgovorili kako nisu smjeli pitati njemačkog oficira kako se ti zoveš i ko si ti. Tako da je to sigurno nešto što je čudesno“, priča Finci.

Nakon Drugog svjetskog rata Sarajevska Hagada čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najviše jednom u godini pokazivana je javnosti.

U Madridu je 1992. godine priređena svjetska izložba kojom se obilježavalo 500 godina od progona Jevreja iz Španije, a organizatori izložbe tražili su da izlože Hagadu, međutim, zbog rata u BiH knjiga nije napustila Sarajevo.

U tom periodu pojavili su se natpisi u svjetskoj štampi da je Hagada uništena, odnosno da ju je tadašnja Vlada Republike BiH prodala i za iste novce kupila oružje, no Hagada je čuvana u trezoru Narodne banke sve do kraja rata.

U restauraciju Sarajevske Hagade i opremanju sef-sobe u Zemaljskom muzeju, u kojoj se čuva ovaj rukopis, poslije rata uloženo je ukupno oko 120.000 dolara.

Inicijativa za restauraciju i očuvanje Hagade potekla je od Ujedinjenih nacija(UN), a novac je obezbijeđen većinom od donacija UN-a i njemačke vlade.

No, nakon što su restaurirana Hagada i moderno opremljena sef-soba svečano predstavljeni javnosti, iz Muzeja su najavili kako će posjetioci original Hagade moći vidjeti samo nekoliko dana u godini, dok će ostalim danima biti izložena replika rukopisa.

fokus.ba

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here