Njemački naučnici smatraju kako u Hercegovini raste lijek protiv korone

0
69

Dok očekujemo vakcinu protiv koronavirusa, njemački naučnici otkrili su učinkovitost slatkog pelina u liječenju ove bolesti, a slatki pelin raste u Hercegovini.

Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv COVID-a 19 – neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milijun života, a skoro 35 milijuna je oboljelo. Za sada. No, znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od korona virusa i to s pomoću jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina.

Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina,'Artemisia annua-e’, uzgajani u Kentuckyju, u SAD, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije sa čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

“Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina”, kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?

Medicina priznaje ljekovitost

Dr.med.spec Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 liječnici upoznali tijekom pandemije.

“U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog podrijetla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju”, kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da “sve ima itekako smisla”.

Specifično nespecifično djelovanje

“I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID 19.”, kaže prof.dr.Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.

“I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak”, zaključuje prof. dr. Karamehić.

Trebamo najbolje, a ne cjepivo s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima znanstvenika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19. svijet očajno čeka učinkovito cjepivo. Prema ovom bh. znanstveniku, ono mora bi najbolje i bez “prefiksa”.

“Rekao sam da trebamo uzeti najbolje cjepivo. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa ‘rusko’, ‘kinesko’, ‘američko’, ‘britansko’, ‘tursko'…Što se mene osobno tiče, a radio sam diljem svijeta, osobno najviše nade polažem na britansko cjepivo sa Oxforda. To je europsko cjepivo, ispitano dominantno na Europljanima, koji zemljopisno žive ‘pod istim krovom’, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo”, smatra prof. dr. Karamehić.

klix.ba

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here