Kako će izgledati ljeto u BiH bez dijaspore?!

0
814

Ukoliko bi se usvojile neke olakšice za naš dolazak, to bi itekako pomoglo, jer želimo da vidimo svoje, kaže za Radio Slobodna Evropa Eldina Kurspahić, koja već godinama živi na sjeveru Austrije i čija je želja da ovog ljeta dođe u Bosnu i Hercegovinu.

Njoj i njenoj porodici to onemogućavaju ograničenja kretanja postavljena nakon što je 11. marta 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila pandemiju koronavirusa. Nikada ozbiljnija barijere postavljene su kako bi se spriječilo nekontrolisano kretanje ljudi zbog kojeg je postojao veći rizik od širenja novog virusa.

– Naravno da sam namjeravala doći u Bosnu i Hercegovinu, nastavlja Eldina Kurspahić i dodaje: “Više puta godišnje dolazimo, jer su nam tamo roditelji i ostala familija. Trenutno je to nemoguće ostvariti zbog procedura na graničnim prelazima. S neizvjesnim prelaskom granice ili velikim zadržavanjima na granicama, za sada je to nemoguće.”

U samoj BiH je 25. marta stupila na snagu zabrana ulaska strancima, u okviru preventivnih mjera za sprječavanje širenja koronavirusa. Zbog mjera karantina u Republici Srpskoj i samoizolacije u Federaciji BiH, otežan je ulazak u BiH i građanima koji posjeduju bh. državljanstvo.

Olakšice za bh. dijasporu su zatražili Ahmed Husagić, član Socijaldemokratske partije Austrije (SPÖ), koordinator za integraciju u ovoj stranci i Denis Bećirović, delegat u Domu naroda Parlamentrane skupštine BiH. Oni su pozvali predstavnike vlasti u BiH, posebno Vijeće ministara BiH, da blagovremeno preduzmu korake kako bi se omogućilo da tokom ljeta svi koji to žele dođu u BiH.

– Istovremeno se zalažemo za primjenu neophodnih zdravstvenih mjera, kako virus ne bi bio importovan iz inostranstva, navodi se u zajedničkoj inicijativi Husagića i Bećirovića.

Zašto je važan dolazak dijaspore?

Ahmed Husagić dodaje da je nesmetan dolazak ljudi iz dijaspore od velike važnosti za zemlju njihovog porijekla.

– Budžetski deficit u BiH će biti ogroman. Nedolaskom dijaspore će biti još veći. BiH je potreban svjež kapital kako bi lakše savladala ekonomsku krizu u kojoj se nalazi, nakon mjera koje je poduzela u suzbijanju infekcije koronavirusom. Svjež kapital je potreban kako bi se privreda ponovo pokrenula i kako bi se sačuvala radna mjesta. Dijaspora je ta koja može da unese novac u BiH kroz svoju potrošnju. Svaki privrednik može potvrditi porast prihoda u ljetnim mjesecima kada najviše ljudi dolazi iz inostranstva na odmor. Mnoge države Evrope već rade na tome da privuku turiste kako bi brže oporavili svoju privredu. Zašto to ne bi uradila i BiH, čiji građani rade u inostranstvu i koji žele da pomognu, kaže Husagić.

Prema podacima Centralne banke BiH, novčane doznake iz inozemstva u prošloj godini su iznosile skoro tri milijarde konvertibilnih maraka (oko milijardu i po eura). Za posljednje tri godine (2017. 2018. i 2019.) taj iznos je prešao osam milijardi KM (četiri milijarde eura), navode u ovoj instituciji.

Kakve bi posljedice mogle biti?

Ekonomski stručnjaci smatraju da je novac koji bh. dijaspora šalje na račune građana veoma važan za cjelokupni ekonomski sistem u BiH.

Makroekonomski analitičar, Faruk Hadžić naglašava da bi smanjena potrošnja dodatno ugrozila ionako lošu privrednu situaciju.

– Kada govorimo o doznakama iz inostranstva, odnosno o novcu koji šalju bh. građani, a koji ulazi u značajnoj mjeri u potrošnju, mislim da bi smanjivanje u bilo kojem procentu značajno uticalo na pad ukupne ekonomske aktivnosti. Već sada vidimo da podaci koji dolaze, posebno iz Uprave za indirektno oporezivanje, govore da je u aprilu zabilježen pad prikupljenog poreza na dodanu vrijednost (PDV), što može dodatno ugroziti ekonomsku situaciju BiH. Potrošnja se mora stimulisati na svaki mogući način, od pomoći vlada entiteta koji će nadomjestiti dio plata radnicima koji su ostali bez posla, ali podvlačim da je vrlo značajno zadržati, bar, približan nivo doznaka iz inostranstva. Ako on padne za 10 ili 20 procenata, to će ostaviti teške posljedice. Bh. ekonomija se uglavnom zasniva na potrošnji. Jedno od rješenja je da se olakša dolazak građanima iz dijaspore, jer vidimo da će ove godine biti mnogo manje turista koji će posjetiti BiH, a koji su ostavljali velike svote novca, kaže Hadžić.

Kako se nositi sa novim barijerama?

Namik Alimajstorović više od dvadeset godina živi u Velikoj Britaniji. Naglašava da je bh. dijaspora najveći investitor u BiH. Alimajstorović pozdravlja Inicijativu za lakši ulazak u zemlju građana porijeklom iz BiH.

– Mjere koje su predložene, olakšale bi dolazak bh. dijaspore, ali treba imati u vidu režim kretanja i u drugim zemljama, od zemalja boravka bh. ljudi, ali i teritorija kroz koji će prolaziti. Dok i ostale države ne relaksiraju uslove transporta i putovanja, teško je vjerovati da će biti velikih dolaska u BiH. Istovremeno, ljudi u dijaspori brinu za svoja radna mjesta, brinu oko očuvanja zdravlja. To su limitirajući faktori koji će usloviti način na koji će dijaspora dolaziti u BiH. Ipak, inicijativu pozdravljamo, jer je ona pokrenula na razmišljanje i neke ljude iz bh. politike koji se također javljaju i predlažu kako da se doputuje u zemlju. Jedan od razloga je taj što je dijaspora nepresušni izvor novca i donacija, primijetio se njen izostanak tokom praznika koji su prošli, a osjetiće se i za praznike koji dolaze. Ja se ipak nadam da se vidimo ovog ljeta u domovini, kaže Alimajstorović.

Ahmed Husagić predlaže da BiH ostvari kontakte sa susjednim državama i državama u kojima živi najviše bh. građana, kako bi se sa tim vladama dogovorile mogućnosti putovanja.

– Treba koristiti već primijenjene metode u drugim državama. A to su testiranje na granici i dopuštanje ulaska putnika u državu ako posjeduje laboratorijski nalaz da nije zaražen koronavirusom. Taj nalaz ne smije biti stariji od četiri dana. U oba slučaja osoba ne mora boraviti u karantinu, ako nalaz pokaze da je negativna na virus, smatra Husagić.

Koliko je velika bh. dijaspora?

U dokumentu pod nazivom „Politika saradnje sa iseljeništvom“, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, navodi se da u 50 zemalja svijeta živi preko milion i šesto hiljada osoba koje su rođene u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo.

U zemljama EU živi 57% ili 955 hiljada, u SAD-u 130 hiljada, Kanadi 40 hiljada, koliko ih ima i u Australiji.

Bh. dijasporu pretežno čine osobe koje su izbjegle tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Od 1996. do danas, prema izjavi Milana Zjajića iz Ministarstva civilnih poslova, za RSE prije nekoliko mjeseci, državljanstva BiH se odreklo oko 90 hiljada Bosanaca i Hercegovaca.

Prema popisu iz 2013. godine u BiH živi nešto više od tri i po miliona stanovnika.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here