Johanna Stromquist: Ljubav prema prirodi povezuje građane u Švedskoj i Bosni i Hercegovini

0
54

Prošle godine je Bosna i Hercegovina započela aktivnosti na pripremi Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša (BiH ESAP 2030+), instrumenta za postizanje održivosti okoliša.

Ovaj dokument će na dugoročnom planu, također, pomoći naporima BiH na putu za članstvo u Evropskoj uniji. Priroda je od suštinske važnosti u svakodnevnom životu građana/ki Bosne i Hercegovine i Švedske. Sa višedecenijskim iskustvom aktivnog doprinosa održivom razvoju i prioritizaciji pitanja okoliša na nivou politike, Švedska sada pruža stratešku podršku izradi politike okoliša BiH na lokalnom i državnom nivou.

Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH, govori o tijesnoj saradnji između Švedske i BiH, kao i aktivnostima koje provodi u svojstvu ambasadorice na održivom razvoju i njenom odnosu prema prirodi u BiH.

Mnoge čitatelje/ke će zanimati Vaše svakodnevne aktivnosti. Možete li objasniti kakva je Vaša uloga, kao ambasadorice Švedske, i uloga Ambasade u aktivnostima na održivom razvoju?

Niti jedan dan nije sličan jedan drugom u ovom poslu, a to je upravo dio toga što ga čini toliko zanimljivim. Uvijek morate biti spremni, prilagoditi se situaciji i usredotočiti se na ono što je prioritet u datom trenutku. Takav slučaj bio je ovog proljeća tokom prvog udara COVID-19. Radili smo na povratku švedskih državljana/ki koji su ostali kada su se aerodromi i granice zatvorili, a paralelno sa tim radili smo zajedno sa našim partnerima u zemlji kako bismo se prilagodili i povećali našu podršku Bosni i Hercegovini tokom pandemije. Kao ambasadorica vodim cjelokupan rad Ambasade, istovremeno predstavljam svoju zemlju, radim na osiguravanju saradnje i razmjene između Švedske i Bosne i Hercegovine na svim relevantnim poljima. To uključuje sudjelovanje u dijalogu i povezivanje ljudi, bilo da su to predstavnici/e civilnog društva, političari/ke, privatni sektor ili kolege/ice iz međunarodne zajednice. Veliki dio mog rada čini i pružanje podrške Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji.

Podržavamo i radimo sa akterima/kama – političarima i političarkama ili civilnim društvom – koji su spremni angažirati se kako bi se izvršile potrebne reforme. U našem fokusu nalaze se vladavina prava, sudstvo, borba protiv korupcije i ljudska prava, kao i zaštita okoliša i privredni razvoj, te ekonomska integracija sa EU. Imam sreću što sam imenovana švedskom ambasadoricom u ovoj zemlji, jer su odnosi između naše dvije zemlje na svim nivoima izuzetno jaki, kako između institucija, tako i među ljudima. Radosna sam zbog toga što mi je ukazana ova čast.

Održivi razvoj ključan je element u svemu što radimo. Kroz našu finansijsku i tehničku razvojnu saradnju podupiremo nekoliko projekata na polju održivog razvoja. To uključuje tehničku pomoć lokalnim vlastima u izradi strategija i akcionih planova, zatim postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, renoviranje javnih zgrada kako bi bile energetski učinkovite, mjere protiv onečišćenja zraka i edukacije za mlade o tome kako se angažirati na polju održivog razvoja. Pokušavamo doprinijeti održivosti kroz sve što radimo, bilo kroz projekat ili naše interne rutine u Ambasadi. Pri izgradnji održivog društva, svi naši lični doprinosi također su važni, uz javne politike i zeleno finansiranje.

Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša (BiH ESAP 2030+) biće ključni instrument koji će nadležni organi koristiti u postizanju održivosti okoliša u BiH. Koje oblasti smatrate najvažnijim prioritetima kada je riječ o okolišu u BiH?

Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša (BiH ESAP 2030+) obuhvatit će sedam okolišnih oblasti. Razviti ih sve zajedno istovremeno na integrisan način presudno je za postizanje okolišne održivosti u BiH u skladu sa standardima EU. Međutim, neka su pitanja izraženija, jer utječu na svakodnevni život ljudi. Jedno od njih je svakako zagađenje zraka. Ono postaje posebno vidljivo u ovo doba godine kada kvaliteta zraka u velikim gradovima postaje vrlo loša, a nekim danima čak i opasna i može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Da bi se riješila ova situacija, bit će važno stvoriti alternativna rješenja za fosilna goriva u industriji, energetici, saobraćaju i sektoru grijanja. Također, želim naglasiti važnost zaštite jedinstvene i bogate biološke raznolikosti u BiH i potrebe za poboljšanjem učinkovitosti zaštićenih područja, kako bi ova prekrasna priroda bila zdrava za buduće generacije.

Bosna i Hercegovina ima vrlo složen sistem upravljanja okolišem zbog postojanja četiri nivoa vlasti, kao i kantona u Federaciji BiH, koji također dijele dio mandata za politiku zaštite okoliša unutar FBiH. Stoga će biti presudno uskladiti procese između ova četiri nivoa ovlasti i razvoja, te koordinacije politika zaštite okoliša u zemlji. Sljedeći, vrlo važan dio, jeste da su se ključni sudionici/e u BiH složili da BiH ESAP 2030+ treba biti realan, dostižan, ali i ambiciozan te dijeliti zajedničke strateške ciljeve različitih nivoa vlasti u BiH.

Kakva je po Vašem mišljenju praktična vrijednost BiH ESAP 2030+ za nadležne organe i kakvu će korist donijeti pripadnicima/cama šire javnosti?

BiH ESAP 2030+ će vlastima ponuditi Strategiju i Akcioni plan, kao i konkretne akcije za postizanje strateških ciljeva zaštite okoliša. To će biti dobra polazna tačka za prelaz u održivije društvo i podrška koherentnijem i učinkovitijem upravljanju okolišem u BiH. Javnost će uživati u rezultatima: čistijem zraku, vodi, tlu i općenito okolišu. Dugoročno gledano, ovaj projekat će doprinijeti da Bosna i Hercegovina ispuni kriterije za članstvo u Evropskoj uniji.

Proces izrade Strategije i Akcionog plana ima za cilj uključivanje glasova javnosti i stručnjaka/kinja izvan vladinih struktura koji se temelje na sveukupnom poštovanju i jednakosti u društvu. Postoji više od 400 nominiranih učesnika/ca u procesu razvoja ESAP-a iz različitih skupina, uključujući vlasti, nevladine organizacije, stručnjake/inje, akademsku zajednicu, predstavnike/ce poslovnog sektora i pojedince zainteresirane za sektor okoliša u BiH. Pitanja zaštite okoliša međusobno su povezana sa mnogim socijalnim pitanjima, kao što su siromaštvo, nezaposlenost, rodna neravnopravnost, itd. Dakle, poboljšanje upravljanja okolišem ključno je za doprinos sigurnosti, zdravlju i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.

Predviđeno je da će dokument BiH ESAP 2030+ biti pripremljen i dostavljen vladama u BiH na usvajanje do kraja 2021. godine. Na koji način je planiran nastavak partnerstva Švedske u realizaciji ESAP-a?

Jako me raduje što će ova važna Strategija zaštite okoliša biti finalizirana u ovoj godini. To će dati sjajne temelje za bitne reforme i daljnje usklađivanje okolišnih politika Bosne i Hercegovine sa politikama zaštite okoliša EU. To će, također, olakšati Bosni i Hercegovini saradnju sa EU po tim pitanjima. Švedska će nastaviti raditi sa partnerima na njenoj provedbi, kako bi ljudima donijela stvarne promjene. Okoliš jeste i ostat će vrlo važan prioritet za švedsku vladu globalno – i naravno ovdje u Bosni i Hercegovini. Švedska je trenutno najveći bilateralni donator u oblasti okoliša i klimatskih promjena u ovoj zemlji.

Mi podržavamo jačanje institucija i reforme na državnom i lokalnom nivou i fokusiramo se na ulaganja u okoliš, poput pročišćavanja otpadnih voda, upravljanja čvrstim otpadom, energetske efikasnosti, zaštite prirode, poboljšanja kvalitete zraka i sigurnog rukovanja hemikalijama. Također, mi ćemo nastaviti podržavati rad organizacija civilnog društva na podizanju svijesti o promjenama koje treba poduzeti i dijeliti znanje, inovativna rješenja i iskustva iz Švedske u vezi sa pitanjima okoliša.

Ponekad imamo priliku čuti o ostvarenom napretku i uspješnim primjerima u rješavanju pitanja okoliša iz Švedske. Možete li sa nama podijeliti neka inspirativna iskustva iz Švedske koja se tiču politika okoliša i zaštite okoliša ili tehnologija i inovacija u ovoj oblasti?

Ljudima u Švedskoj priroda je vrlo važna, što je slučaj, kako sam primijetila, i u Bosni i Hercegovini. To je mjesto za punjenje energijom i druženje sa porodicom i prijateljima i očito nešto što nam je zajedničko. Zajedničko nam je i što imamo spektakularnu prirodu koja je ujedno i prirodni resurs. Ipak, jedna stvar koja se razlikuje jeste činjenica da je Švedska već dugi niz godina snažno krenula u zaštitu prirode, kako u civilnom društvu, tako i u politici. Ovaj je pokret započeo već 70-ih godina u Švedskoj nadovezujući se na generacije koje su gajile ljubav prema prirodi. Taj politički pritisak, u kombinaciji sa činjenicom da je Švedska u samom vrhu najboljih zemalja na svijetu u pogledu inovacija, doveo nas je do toga da se fokusiramo na pronalaženje novih rješenja za održivi razvoj.

Klimatska neutralnost i smanjenje emisija i opasnih toksina, u okviru brige za ljude, životinje i prirodu, sada su u fokusu Švedske u njenoj okolišnoj politici. Tokom 2018. godine ovi su napori dobili snažan zamah sa švedskim Zakonom o klimi. To je politički okvir koji uključuje: sam Zakon o klimi, nove ciljeve za smanjenje emisija i uspostavljanje vijeća za klimatsku politiku koje nadzire aktivnosti vlade. Zakon propisuje da Švedska treba postići neto-nultu emisiju stakleničkih gasova u 2045. godini, a zatim negativne emisije. Ovo je najvažniji okvir ikada usvojen u Švedskoj na temu okoliša i klimatskih promjena. Prošle je godine Švedska, također, usvojila nacionalnu strategiju za cirkularnu ekonomiju, a ove godine ulaže gotovo milion eura u zelene inicijative za oporavak. Klimatsku neutralnost vidimo kao priliku za ulaganja, nova radna mjesta, modernizaciju i poboljšan životni standard baziran na temeljima održivijeg društva.

Što se tiče ekoloških tehnologija i inovacija, ima ih toliko mnogo! Nova tehnologija za pametne električne mreže, prvi bežični električni autoput, klimatski pametno korištenje topline iz sistema daljinskog grijanja za zagrijavanje aviona na pistama, najzelenija evropska tvornica baterija, opcije za kružno korištenje vode, prvi svjetski reciklažni centar izvan Štokholma. Naše recikliranje i pretvaranje otpada u energiju zapravo je bilo toliko uspješno da Švedska uvozi otpad kako bi proizvodila energiju, jer ga nemamo dovoljno.

Još jedan primjer je i dekarbonizacija teške industrije poput proizvodnje čelika, petrohemije i cementa. U Švedskoj su sve ove industrije pokazale snažnu predanost smanjenju emisija ugljika povezanih sa proizvodnjom. Oni su sami izradili plan dekarbonizacije usklađen sa Pariškim sporazumom. Cilj industrije čelika je da za manje od 15 godina zamjenom ugljena vodikom postane neutralna i bez fosila u procesima izrade čelika.

I na kraju, možete li nam reći nešto o sebi? Koje je vaše omiljeno mjesto u prirodnom okruženju u BiH koje bi ste rado preporučili našim čitateljima?

Ja sam osoba koja voli provoditi vrijeme na otvorenom, tako da mi je Bosna i Hercegovina nevjerovatna. Priroda je ovdje apsolutno spektakularna. Ljeti idem na planinarenje i plivanje, a zimi na skijanje, kako spust, tako i nordijsko skijanje. Olimpijska istorija daje dodatan šarm skijanju na Bjelašnici i na Jahorini, koji mi se sviđa. Živjeti u Sarajevu i otići žičarom do Trebevića lijepo je tokom cijele godine. Uživam u divnom cvijeću u proljeće i ljeti u planinama koje me podsjećaju na prirodu u Švedskoj. A razni planinarski domovi kao predah za kaficu i uštipke sa kajmakom uvijek su dobrodošli!

Više o Strategiji i Akcionom planu zaštite okoliša (BiH 2030+)

Primarni cilj projekta ESAP BiH jeste pružanje podrške nadležnim organima na nivou Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD BiH) u izradi BiH ESAP 2030+. BiH ESAP 2030+ je dokument koji će se sastojati od strategija i akcionih planova okoliša za FBiH, RS i BD BiH, kao i mjera na nivou BiH. Na dugoročnoj osnovi, projekat će doprinijeti unapređenju okoliša u BiH kao i napretku u procesu približavanja BiH članstvu u EU. Sadržaj BiH ESAP 2030+ će obuhvatiti sljedećih sedam područja pravne stečevine EU u oblasti okoliša: voda, otpad, biološka raznolikost i očuvanje prirode, kvaliteta zraka, energija i klimatske promjene, hemijska sigurnost i buka, održivo upravljanje resursima i upravljanje okolišem. Projekat BiH ESAP 2030+ provodi Štokholmski institut za okoliš uz podršku Ambasade Švedske u BiH.

klix.ba

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here