Godina bez presuda za genocid u Srebrenici

0
195

Pred Sudom Bosne i Hercegovine u protekloj godini pokrenut je jedan novi postupak za genocid u Srebrenici, a nije izrečena nijedna presuda optuženima za zločine počinjene u julu 1995. godine na ovom području.

Prema informacijama dostupnim na stranici Tužilaštva za ratne zločine Srbije, u posljednjih godinu dana ni u toj zemlji nije izrečena nijedna presuda za zločine počinjene u Srebrenici. Više predmeta iz Tužilaštva BiH protiv nedostupnih lica koja žive u Srbiji ustupljeno je proteklih godina srbijanskom pravosuđu.

Sa posljednjih 12 mjeseci bez izrečenih presuda, broj osuđenih ostao je nepromijenjen. Pred sudovima u regionu i Haagu za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.

Posljednje presude za genocid u Srebrenici izrečene su 2019. i to prije obilježavanja 24. godišnjice genocida – u Haagu je osuđen Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), a pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen je Ostoja Stanišić, bivši vojni komandant u Petkovcima kod Zvornika.

Radovanu Karadžiću, prvom predsjedniku i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske (VRS), Apelaciono vijeće je u martu 2019. godine izreklo kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Apelaciono vijeće je Karadžiću povećalo kaznu, uz zaključak da prvobitno izrečena zatvorska kazna u trajanju 40 godina nije adekvatna u poređenju s presudama onim osuđenicima koji su dobili doživotnu.

PANDEMIJA DODATNO USPORILA SUĐENJA ZA GENOCID

Od prošlog jula nije završeno nijedno suđenje za genocid u Srebrenici, a podignuta je samo jedna optužnica – protiv Milomira Savčića.

Po optužnici Tužilaštva BiH, potvrđenoj u januaru ove godine, 22. juna počelo je suđenje Savčiću, nekadašnjem komandantu 65. zaštitnog motorizovanog puka Glavnog štaba VRS-a optuženom za pomaganje i podržavanje ubijanja Bošnjaka.

Tužilaštvo je pročitalo optužnicu, a predstoji saslušanje stotinjak najavljenih svjedoka.

Odranije se vodi još nekoliko postupaka za Srebrenicu, koje zastupaju tužioci Ibro Bulić i Predrag Tomić.

Pandemija koronavirusa usporila je okončanje suđenja Srećku Aćimoviću, bivšem komandantu Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS-a koji je optužen za pomaganje u zatvaranju bošnjačkih muškaraca u školi u Roćeviću i njihovim ubistvima na obali Drine kod Kozluka.

Tužilaštvo je u martu iznijelo završnu riječ u ovom predmetu, ali su krajem mjeseca pred Sudom obustavljena sva suđenja zbog vanrednih mjera.

Odbrana Aćimovića je 10. juna počela sa iznošenjem završne riječi, a na narednom ročištu trebalo bi da je okonča, nakon čega će biti zakazano izricanje presude. Suđenje Aćimoviću počelo je u februaru 2016. godine.

Još jedan višegodišnji proces za genocid u Srebrenici je pri kraju. Riječ je o predmetu protiv Miodraga Josipovića, Branimira Tešića, Dragomira Vasića, Danila Zoljića i Radomira Pantića, nekadašnjih policijskih rukovodilaca iz Bratunca i Zvornika.

Prije prekida suđenja bilo je preostalo da se, kao posljednji prijedlog dokaza, sasluša vještak Odbrane. Suđenje Josipoviću i drugima traje od aprila 2015.

Pred Sudom su u toku postupci protiv nekadašnjeg komandanta Vlaseničke brigade Mileta Kosorića i pripadnika Vojne policije Momčila Tešića, kao i Radeta Garića, takođe nekadašnjeg pripadnika Vlaseničke brigade. Oba predmeta su u fazi saslušanja svjedoka Tužilaštva.

U Haškom tribunalu je prolongirano iznošenje žalbi na prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu VRS-a Ratku Mladiću, koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH. Zbog toga je pomjereno i izricanje konačne presude planirano krajem ove godine, pa se presuda sada očekuje u prvoj polovini 2021.

Tužilaštvo je nedavno zatražilo hitno zakazivanje žalbenog ročišta pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS), predloživši da se Mladiću, koji je operisan u martu, omogući praćenje žalbi video-vezom.

Iznošenje žalbi u ovom predmetu odgađano je zbog izmjena u Žalbenom vijeću, kao i zbog pandemije koronavirusa.

DOKAZI VAN SVAKE SUMNJE

Prva presuda koju je Haški tribunal izrekao za genocid bila je ona Radislavu Krstiću, čiji je postupak pravosnažno okončan u aprilu 2004. godine. Krstić je, kao nekadašnji komandant Drinskog korpusa, osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida. Žalbeno vijeće je zaključilo da je Krstić znao da se dešavaju ubistva i da je dopustio Glavnom štabu da koristi osoblje i sredstva pod njegovom komandom kako bi im pomogao.

I dok je Krstić označen kao pomagač, među glavnim počiniocima genocida u Srebrenici proglašeni su bezbjednjaci Vujadin Popović i Ljubiša Beara. Za genocid je osuđen i bivši predsjednik RS-a Radovan Karadžić, a prvostepenom presudom i komandant VRS-a Ratko Mladić.

“Razmjere i priroda operacije ubijanja, sa zapanjujućim brojem ubistava, sistematskim i organizovanim načinom na koji je izvedena, uzimanjem za objekat napada i neumoljivim proganjanjem žrtava i jasnom namjerom, koja je očigledna iz dokaza, da se likvidira svaki muškarac bosanski Musliman koji je zarobljen ili se predao, dokazuje van svake sumnje da je počinjen genocid”, navodi se u prvostepenoj presudi Popoviću i drugima iz juna 2010. godine.

Pretresno vijeće se uvjerilo da se tih nekoliko dana jula 1995. Popović, kao načelnik za bezbjednost Drinskog korpusa, u punoj mjeri angažovao na organizovanju operacije ubijanja koja je izvođena na području Zvornika.

Njegov pretpostavljeni, načelnik za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a Beara, imao je, prema ocijeni Vijeća, najjasniju ukupnu sliku o masovnosti i razmjerama operacije ubijanja.

“Od njegovog prisustva u Bratuncu u noći 13. jula, preko ličnih obilazaka raznih zarobljeničkih objekata i stratišta, i znatnih logističkih teškoća sa kojima se stalno suočavao, Beara lično je imao veoma dobar uvid u ogroman broj žrtava predodređenih za pogubljenje. Prožeto ovim saznanjima, Pretresno vijeće je mišljenja da je Beara postao pokretačka snaga tog poduhvata ubijanja”, navodi se u presudi.

Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.

Jedan od najvećih masakara srebreničkog genocida počinjen je u kasno poslijepodne 13. jula u Zemljoradničkoj zadruzi Kravica, gdje je ranije tog dana s livade u Sandićima prebačeno između 1.000 i 1.500 Bošnjaka. Pripadnici specijalne policije pucali su na zatočenike, a u skladište su ubacivane i ručne bombe.

Masovna pogubljena 14. 15. i 16. jula nastavljaju se na području Zvornika – u selu Orahovac, na brani u Petkovcima, Kozluku, Vojnoj ekonomiji Branjevo i Domu kulture u Pilici.

U masovne grobnice ukopavaju se tijela ubijenih Bošnjaka.

Nakon 16. jula nastavila su se ubistva manjih grupa muškaraca Bošnjaka na području Kozluka i Nezuka.

Mjesec i po kasnije, pripadnici VRS-a i MUP-a RS-a učestvovali su u organizovanom naporu skrivanja ubistava i pogubljenja u zonama odgovornosti Zvorničke i Bratunačke brigade, tako što su ponovno zakopavali tijela ekshumirana iz prvobitnih masovnih grobnica.

Do sada je identifikovano skoro 7.000 žrtava genocida, a pronađene su 94 masove grobnice.


fokus.ba

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here