Feđa Isović: Popušili smo!

0
68

Jedan ovdašnji policijski inspektor, koji je radio u, kako li se već to zove – Odjeljenju za narkotike, tako nekako, u penziji je već godinama, ali dok je bio aktivan, intenzivno je privodio ljude zbog posjedovanja grama marihuane. Dobro, mogli bismo reći, čovjek je samo radio svoj posao.

Piše: Feđa ISOVIĆ / buka

Nosivi zid ove priče o inspektoru je podatak da je bio konstantno pijan. Teturao bi ulicama od kafane do kafane i na dužnosti i u slobodno vrijeme. Dakle, dok se on uništava alkoholom, povraća, usere u gaće, možda pijan tuče kući ženu i djecu, zakon mu je dao mogućnost da privodi i maltretira nekog dečka zbog grama marihuane.

Na slobodnu vam volju procjena da li sam ja taj dječak sa gramom marihuane. 

Naučnici Leslie King i Lawrence Phillips, prije desetak godina, uradili su studiju o štetnosti droga koja se mjeri od 0 do 100. Interesantno, za mene ne i začuđujuće, na toj listi, alkohol se potvrđuje kao najštetnija droga, sa indeksom od 72. Heroin ima 55 bodova, krek 54, metamfetamini 33, kokain 27, duhan 26, amfetamini 23, a kanabis tek 20.

Nekima će čudno zvučati da su alkohol i duhan droge, a pogotovo da je alkohol najštetnija od svih droga. Stvar je u tome što su ove dvije droge društveno prihvatljive i, obično, najveći protivnici legalizacije kanabisa su teški ovisnici o obje.

Industrija vina, vinski lobi, konstantno nas zatrpava poluistinom o dobrom učinku alkohola na naš organizam. Vijest da je alkohol vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca mlađih od 24 godine i zaslužan za 26 odsto prijevremenih smrtnih slučajeva, jedva da se može probiti do nas. Alkohol je daleko veći ubica nego heroin.

O štetnosti duhana ovdje je izlišno govoriti, pa ću odmah skočiti na osnovni motiv za nastanak ovog teksta. Dok su alkohol i duhan legalni, marihuna, jedina supstanca koja ima stvarne i dokazane pozitivne učinke na čitav spektar oboljenja, zabranjena je.

No, nije baš svugdje. Za nedavnog boravka na Siciliji, uživao sam u aparatima koje možete zateći u svakom kvartu. 

Ubacite nešto eura u njega, skenirate lični dokument kao dokaz punoljetnosti, pritisnete broj omiljenog tipa marihuane, i automat vam tu na ulici, potpuno legalno, kao omiljenu čokoladicu, isporuči marihuanu. Automati su zamijenili dilere, a na svakom pakovanju imate deklaraciju sa sastavom proizvoda koji ste kupili, kao i poreznu markicu. Znate šta trpate u sebe, zna i država, a pri tom se budžet puni. Win – win situacija.

U Luksemburgu su otišli korak dalje. Tamo imate kućnu dostavu. Naručite džoint kao da ste naručili hamburger.

U Holandiji, jednoj od prvih zemalja koja je legalizovala uzgoj i prodaju marihuane, pozitivni učinci su očigledni. 

Frapantno se smanjio kriminalitet, država profitira kroz razne oblike dažbina, turizam je u procvatu, a ukupni broj ovisnika o teškim drogama drastično je smanjen. Kada im je marihuana lako i legalno dostupna, ljudi izbjegavaju teške droge, dakle – izbjegavaju alkohol i heroin.

Analize pokazuju da sve zemlje koje su legalizovale marihuanu imaju slične pokazatelje: Holandija, Njemačka, Švicarska, Luksemburg, Italija, Španija, Češka, Portugal, Slovenija, Gruzija, Kanada, Nevada, Aljaska, Kolorado, Mejn, Masačusets, Oregon, Vašington, Kalifornija, Jamajka, Čile, Peru, Kolumbija, Urugvaj, Kambodža, Ekvador, Južnoafrička Republika, Zimbabve, Indija…

Zvuči kao vic, ali konzumiranje marihuane je potpuno legalno i u Sjevernoj Koreji. U toj zemlji možete završiti u zatvoru ako mrsko pogledate plakat sa likom diktatora Kim Jong-una, ali gandžu možete pušiti kao na Jamajci. Droge su strogo zabranjene, ali marihuana nije na popisu droga. 

U Nevadi je zarada od legalizacije marihuane, samo u jednoj godini, prešla 500 miliona dolara. Od te sume, 25 miliona država je odvojila za školstvo.

U svim američkim saveznim državama u kojima je kanabis legalizovan, prošle godine ostvareno je osam milijardi dolara prometa. Da utvrdimo – milijardi! Osam! Milijardi! Dolara! 

U Luksemburgu čak i maloljetnici od 12 do 17 godina ne budu kriminalizovani ako posjeduju pet ili manje grama marihuane.

– Represivne politike, koje se sprovode već 50 godina, očigledno ne funkcionišu. Zabranom smo privukli mlade ljude da to konzumiraju. Nadam se da ćemo svi imati otvoreniji stav prema drogama – kazao je luksemburški ministar Etienne Schneider.

U međuvremenu, kod nas, teški bolesnici moraju kod dilera kupovati sumnjive proizvode od kanabisa po enormno visokim cijenama, od 500 eura po dozi. Što bi rekao Saša Magazinović:

-Treba da nas liječe ljekari, a ne dileri.

Ovo se dešava iz dva razloga. Zato što su nam političari lijeni i zato što su primitivni, zadojeni predrasudama o marihuani kao drogi koju, ako probate, automatski prelazite na heroin. O tome razglabaju dok, po skupim restoranima, loču alkohol našim parama od reprezentacije. A već smo utvrdili da je alkohol najštetniji od svih droga.

Irfan Ribić, dečko koji boluje od multiple skleroze, donosi nam potresnu priču o tome kako se protiv teške bolesti borio kupujući ulje kanabisa od dilera na crnom tržištu:

– Kada su me pitali zašto izlažem sebe i svoju porodicu riziku, rekao sam kako sam uvijek birao samo jedno. Između slobode u kolicima i zatvora na nogama, uvijek ću birati ovo drugo.

Dakle da pojasnim, ne volim eufemizme, pa se tako ne zalažem za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Jok. Marihuana mora biti legalno dostupna i za rekreativno konzumiranje. 

Da je bila legalna, ne bismo imali političare pijanice i nasilnike. Ukratko, bili bismo zdravije i veselije društvo.

No, i sa marihuanom, naravno, treba biti oprezan. Pored ovisnosti koja se može postići svakodnevnim konzumiranjem, često izaziva i depresivnost. Takođe, bez nekih naučnih analiza, onako iz mog iskustva, pretjerano kozumiranje zatupljuje ljude. 

Ali ni alkohol ne produhovljuje, pa je legalan. 

Jednom našem poznatom pjesniku i scenaristi supruga prigovori:

-Što bolan toliko piješ? Eto te je alkohol potpuno izobličio.

On joj odgovori:

– Pa kad si čula da je alkohol ikada ikoga uobličio?

Pa je l’?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here