Demografski slom BiH?

0
120

Za prvih šest mjeseci 2021. godine BiH je napustilo 85.000, za zadnjih šest godina 530.000 žitelja, najviše mladih! U inozemstvu živi 2 – 2,2 milona stanovnika iz BiH, više nego u matici BiH.

Piše: Fikret TUFEK

Za prvih 6 mjeseci 2021. godine BiH je napustilo 85.000, za zadnjih šest godina čak 530.000 stanovnika; za osam godina manje je 3.489 prvačića! BiH je po popisu iz 2013. imala: 3.531.159 stanovnika. Više od pola stanovništva, između 2 – 2,2 miliona stanovnika je izvan granica BiH, dakle u iseljeništvu.

Kuda ide ovaj brod? – pitanje je na koje u BiH nema odgovora. Svake godine, vidljivo je golim okom, stanje je sve teže. Sve države idu naprijed, u BiH nažalost, nije tako, građani ne vide perspektivu.  

Demografski slom

Bosni i Hercegovini prijeti demografski slom. Mladi masovno odlaze, broj umrlih od januara do oktobra 2021. godine, drastično je veći od broja rođenih. Jedini način da se poboljša demografska slika u BiH su bolji uvjeti života, rada, obrazovanja i napretka. Međutim, dok ne bude pronađeno neko rješenje, BiH će vjerojatno postati zemlja staraca, piše BHT1 teletext.

Egzodus: Za pola godine BiH napustilo 85.000 osoba

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, u prvih šest mjeseci 2021 godine (januar – juni), BiH je napustilo 85.000 osoba, cijeli jedan grad, među njima najviše je mladih. Mladi su svjesni teške situacije i izlaz pronalaze samo izvan granica Bosne i Hercegovine.

BiH za šest godina napustilo 530.000 osoba

Bosnu i Hercegovinu je od 2013. do 2019. godine napustilo 530.000 stanovnika. Podaci su to iz Ankete o radnoj snazi Agencija za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Pored toga što odlaze iz države, mnogi građani se odriču bosanskohercegovačkog državljanstva. Prema službenoj evidenciji, od kraja rata 1995. godine to je napravilo blizu 85.000 stanovnika.

Istovremeno, nema državne strategije koja bi zadržala građane, prije svega mlade da ostanu.

Ne priznaju se ni obrazovanje ni diplome. Većina ljudi ne vidi da će u narednih nekoliko godina biti bolje u BiH. Siti su, kažu, podjela, dnevno-političkih prepucavanja, prijetnji otcjepljenjem, raspadom države i svim onim što bh. političari koriste već dvije i pol decenije kako bi suvereno vladali i samo oni od toga imali korist i dobro živili po principu: „zavadi pa vladaj“.

Između 2 – 2,2 miliona u iseljeništvu

Prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, ili dijaspori, a koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine, iznosi između 2 i 2,2 miliona. 

Podaci Svjetske banke su nešto niži jer se odnose samo na prvu generaciju bh. emigranata i pozicioniraju BiH na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji (od ukupno 214 zemalja i teritorija obuhvaćenih u Migration and Remittances Factbook 2016).

Podaci o iseljeništvu BiH, prema evidenciji i popisima stanovništva zemalja prijema, mogu se razvrstati u tri osnovne skupine: državljani BiH, osobe rođene u BiH i osobe bh. porijekla, što uključuje i njihove potomke. Tačni statistički podaci o ukupnom broju emigranata rođenih u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 52 zemlje svijeta iznosi 1.807.602 osobe, od čega u 30 zemalja Evrope (V. Britanija, Švicarska, Norveška i EU ‐ 27) živi oko 60% bh. emigranata.

Iseljenja u druge države

Kada govorimo o emigraciji iz BiH na godišnjem nivou, jedini podaci u BiH koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama su podaci koje vodi Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana BiH radi iseljenja u druge države. Prema njihovim podacima, u 2019. godini, 4.044 osobe je odjavilo boravak u BiH.

Sektor za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine koristi statističke podatake o iseljeništvu BiH koje je integrisano u zemljama prijema, koje prikupljaju statistički uredi zemalja prijema o imigrantima i njihovim potomcima.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u prvih šest mjeseci 2021. godine bh. državljanstva se odreklo 1.239 osoba, dok je u prošloj, 2020. godini, taj broj iznosio 3.138 osoba.

Na ispisu iz matične knjige državljana Bosne i Hercegovine je od početka ove godine zaradila nekoliko stotina hiljada KM, jer taksa za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, osim za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše Jugoslavije, za šta plaćaju taksu od 200 KM.

Ispis iz državljanstva BiH skuplji je ako se zahtjev podnosi posredstvom diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, sve to košta oko 1.000 KM.

Pad broja prvačića

Bosna i Hercegovina već osam godina uzastopno bilježi pad broja upisanih prvačića.

– U periodu od 2013. do septembra 2021. broj upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola u BiH smanjen je za 3.489 učenika, prema ministrici civilnih poslova BiH Ankici Gudeljević.

Dakle, BiH je u posljednjih osam godina, a uzimajući u obzir samo broj prvačića, izgubila stanovništvo općina kao što su Bosansko Grahovo, Glamoč, Han-Pijesak, Ljubinje ili Ravno, koje su, prema popisu stanovništva iz 2013., imale oko 3.000 stanovnika.

BiH prva u Europi, a druga u svijetu po smrtnosti od korone

Večernji list piše  da je BiH prva u Europi i druga u svijetu po smrtnosti od koronavirusa.

Težinu pandemije koju trpi BiH najbolje odražava relativni statistički podaci i usporedbe s drugim državama. BiH je po stranici worldometrs izbila na prvo mjesto po smrtnosti na milijun stanovnika.

Ne vjeruje se u bilo što, pa ni u vakcine, dok je u EU-zemljama imunizacija do 80, u BiH je do 10 %.

Sve skuplje za 2,3 odsto u odnosu na 2020.

Dok se političari bave pretežno izbornim kombintorikama bh. građani se suočavaju sa novim talasom poskupljenja – cijene osnovnih životnih namirnica ne prestaju da se povećavaju, pa je tako pored ulja, brašna, mesa i povrća svaki dan sve skuplje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane u prosjeku su više za 2,3 odsto u odnosu na prošlu 2020, s tim da cijene konstantno rastu od početka 2021, dok su građani sve siromašniji.

Uzročnoposljedične veze

Demografski slom, egzodus i masovni odlazak stanovništva, posebno mladih, smanjenje broja upisanih učenika … vidljivi su parametri golim okom od 1995. godine do oktobra 2021. godine.

Korupcija, nepotizam, nerad pravosuđa i dugi sudski procesi, velika nezaposlenost, niska primanja..! Narod živi teško i ne vidi perspektivu.  Sve to nije slučajno, jer nacionalne stranke samo sebe gledaju i ne mogu se dogovoriti niočemu. Bezidejnost je i bio cilj onih koji rade na rastakanju BiH.

Hoće li međunarodna zajednica učiniti nešto da se trend i slom u BiH zaustave, ostaje da se vidi.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here