Davorin Primorac, direktor BHANSA-e: Bosna i Hercegovina napokon zagospodarila svojim nebom

0
68

Bosna i Hercegovina je u noći s 4. na 5. decembar preuzela punu kontrolu svog zračnog prostora. Na ovaj način Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) otvorila je jedno izuzetno važno poglavlje u historiji civilnog zrakoplovstva BiH. Naime, ovim događajem u potpunosti je realizirana Faza II Strategije razvoja sistema za upravljanje zračnim prometom u Bosni i Hercegovini.

-Bio je to put pun izazova, prepreka i teških odluka, ali ujedno i put koji je profilirao BHANSA-u kao važnog i ravnopravnog partnera drugim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi u Evropi što je za ovako mladu kompaniju ogromno ostvarenje – kazao je Davorin Primorac, direktor BHANSA-e u intervjuu za magazin Visit BiH.

Koliko će BiH povećati prihode nakon preuzimanja potpune kontrole?

-Preuzimanjem odgovornosti pružanja usluga u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine očekuje se povećanje prihoda BHANSA-e u 2020. godini u odnosu na plan za 2019. za približno 20 posto, odnosno oko deset miliona KM. Treba istaći da temeljem dobrog poslovanja BHANSA-e u proteklih nekoliko godina konstantno ostvaruje povećanje prihoda. Planirani prihodi BHANSA-e za 2020. godinu iznose oko 72,5 miliona KM, dok su isti u 2015. godini iznosili 36,2 miliona KM, što predstavlja povećanje više od 100 posto.

Koji su sve strateški koraci morali biti učinjeni da bismo konačno „zagospodarili“ svojim nebom?

-Učinjeni strateški koraci uključuju cijeli niz značajnih ostvarenja od kojih ističemo – Centar oblasne kontrole leta – Operativna jedinica ATCU II Banja Luka s radom je počeo 2.2.2017. godine. U dva navrata BHANSA je dobila prestižne nagrade Europske Komisije koja se dodjeljuje jednom godišnje za projekte uspostave slobodnog planiranja letenja bez ruta (SEAFRA 2017. i  SECSIFRA 2018. godine)  kojima je uspostavljeno najveće takvo područje u Europi i koje obuhvaća zračni prostor Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kao rezultat uspostave SEAFRA i SECSIFRA kompanije koje koriste naše usluge dobile su kraće letove i manji utrošak goriva, dok je istovremeno smanjena emisija stakleničkih plinova i ostvaren pozitivni utjecaj na okoliš. U 2017. je ostvaren rast zračnog prometa od 17 posto u odnosu na 2016. godinu, a 2018. godine u odnosu na 2017. godinu od deset posto. U prvih šest mjeseci 2019. godine zabilježeno je povećanje od 13 posto u odnosu na isti period 2018. BHANSA je certificirana za pružanje usluga kontrole zračnog prometa (Air Traffic Services- ATS), meteorološke usluge u zračnoj plovidbi (Meteorological Services – MET), usluge zrakoplovnog informiranja (Aeronautical Information Services  – AIS), Usluge komunikacije, navigacije ili nadzora (Communication, Navigation or Surveillance – CNS), te kao organizacija za obuku kontrolora zračnog prometa. Uspostavljena je Jedinica za upravljanje zračnim prostorom (Airspace management Cell – AMC) koju čine civilni i vojni predstavnici čime je u BiH u potpunosti implementiran koncept fleksibilnog korištenja zračnog prostora. Izvršene su opsežne pripreme za realizaciju faze II Strategije razvoja sustava za upravljanje zračnim prometom u Bosni i Hercegovini (ATM Strategija BiH), odnosno preuzimanja odgovornosti za pružanje usluga kontrole zračnog prostora u cjelokupnom zračnom prostoru BiH. U završnoj fazi je realizacija projekta školovanja kontrolora zračnog prometa za ukupno 69 kandidata. Pored toga, izvršena je nabavka i puštanje u operativni rad opreme neophodne za realizaciju faze II (oprema za obradu podataka, govorne komunikacije i radio uređaji). BHANSA je danas uspješna kompanija, koja ostvaruje održivi rast i ime je iza kojeg stoji jak i stabilan tim posvećenih profesionalaca i stručnjaka.

S obzirom na to da je posao kontrolora leta izuzetno stresan i težak posao, koliko traje obuka za kontrolora leta i postoji li škola za obuku u BiH ili se ona radi u inostranstvu i gdje?

-Prosječno, obuka jednog kontrolora letenja traje između dvije i tri godine. Za školovanje nove generacije kontrolora letenja BHANSA-e proveden je javni konkurs nakon kojeg je izabran najbolji ponuđač Češki institut zračne navigacije, CANI, koji je odgovoran za edukaciju i obuku 70 novih kontrolora letenja za potrebe BHANSA-e. Za njihovu obuku izdvojili smo 15 miliona KM vlastitih sredstava. Ovo je najveći projekt u posljednjih nekoliko desetljeća na nivou Evrope kada je u pitanju školovanje kontrolorskog osoblja što je posebno važno naglasiti kada se zna da trenutno na tržištu rada u svijetu nedostaje 15.000 kontrolora letenja. Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji akademija za obuku kontrolorskog osoblja. Jedan od budućih ciljeva BHANSA-e je uspostava vlastite sposobnosti školovanja kontrolorskog osoblja kako za naše potrebe tako i za druge pružatelje usluga u zračnoj plovidbi.

Kakve ste rezultate ostvarili uvođenjem takozvane slobodne rute letenja i možete li nam reći koje su ostale nadležnosti BHANSA-e?

Pokretanjem projekata slobodnih ruta letenja SEA FRA i SECSI FRA, korisnicima usluga u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine omogućeno je više opcija prilikom planiranja i određivanja ruta, bolja iskoristivost vjetra prilikom odabira ruta, skraćivanje dužine ruta, skraćeno vremensko trajanje letova, smanjenje potrošnje goriva, značajno smanjenje emisije CO2. Na korisnicima je naših usluga da li će i u kojem obimu oni te pogodnosti iskoristiti.  Za očekivati je da će korisnici iskoristiti pružene im mogućnosti što će posljedično dovesti i do povećanja konkurentnosti na tržištu pružatelja usluga u zračnoj plovidbi te samim time i do povećanja zračnog prometa.

Postoje li neke uredbe ili zakoni kada su u pitanju dronovi koji se koriste u BiH u razne svrhe, odnosno da li ima nekih ograničenja i zabrana letenja dronova u BiH? Da li se, kao naprimjer u Hrvatskoj, moraju tražiti odobrenja za letenje dronova?

-Pitanjem bespilotnih letjelica, odnosno dronova bavi se primarno Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine, ali možemo potvrditi da se za korištenje dronova, pogotovo na važnim lokacijama primjerice u blizini međunarodnih zračnih luka u BiH, moraju tražiti propisna odobrenja od nadležnih službi kako je praksa u ostalim državama u Europi.

Možemo li govoriti o statističkim podacima – koliko godišnje ima preleta aviona bh. zračnim prostorom koji kontrolira BiH, a koliko ostalih?

Što se tiče odnosa broja letova u gornjem i donjem dijelu zračnog prostora BiH, broj letova je puno veći u gornjem dijelu zračnog prostora. Primjerice, u zračnom prostoru BiH u 2017. godine registrirano je 359.305 letova, a od toga je Centar oblasne kontrole letenja Bosne i Hercegovine – BHACC imao 41.855 operacija. Ova činjenica dovoljno govori o značaju i potrebi ispunjenja svih preduvjeta za početak pružanja usluga i u preostalom dijelu zračnog prostora BiH.

Koliko BHANSA sarađuje s ostalim svjetskim agencijama koje imaju iste nadležnosti i koliko je ta saradnja važna?

-U provedbi naših planova veoma nam je važna suradnja s našim partnerima. Posebno ističemo Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Ministarstvo obrane BiH, Vijeće Ministara BiH, zatim međunarodne zračne luke i avio kompanije u BiH. Ne smijemo zaboraviti ni naše partnere iz inozemstva među kojima ističemo pružatelje usluga iz susjednih država Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe (CCL) i Agenciju za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA). Tu su i međunarodne organizacije u koje je učlanjena BiH (ICAO – Međunarodna organizacije za civilno zrakoplovstvo, ECAC –  Evropska konferencija za civilno zrakoplovstvo,  EUROCONTROL – Europska agencija za sigurnost zračne plovidbe), FAB CE (Funkcionalni blok zračnog prostora Centralne Evrope) i EASA (Evropska agencija za sigurnost u zrakoplovstvu).

Šta su prioriteti BHANSA-e u narednom periodu?

-Realizacija preuzimanja kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine nipošto ne predstavlja kraj našeg puta nego, naprotiv, to je početak jednog novog vremena koje podrazumijeva kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, opremu i ljudske resurse kako bi zadržali i unaprijedili sposobnost koju smo mukotrpno gradili. Jedan od glavnih ciljeva u narednom periodu ostaje usklađenost s propisima EU-a, odnosno punoj primjeni legislative poznate kao zajedničko europsko nebo (Single European Sky) pri čemu će poseban fokus biti na razvoju sigurnog i ekonomski isplativog zračnog prometa koji neće biti štetan po okoliš. Neki od ključnih planova za naredni period uključuju razvoja Centra za obuku osoblja za kontrolu zračne plovidbe s ATC simulatorom u Mostaru s ciljem postizanja sposobnosti  da sami školujemo kontrolore zračnog prometa, kako za naše potrebe, tako i za potrebe ostalih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. Planiramo kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte koji bi omogućili najbolje uvjete za pružanje usluga u zračnoj plovidbi. Na lokaciji Mostara to je potpuna revitalizacija i nadogradnja postojeće zgrade za potrebe sjedišta BHANSA-e, kao i izgradnja novog i suvremenog objekta amfiteatra za potrebe centra za obuku, budući školski centar. Također, planiramo sanaciju i modernizaciju kontrolnog tornja, te proširenje postojećih prostorija zgrade ATC Simulator za smještanje novih toranjskih simulatora neophodnih za obuku i kontinuirane treninge osoblja kontrole letenja i pseudo pilota. Radovi na lokaciji Sarajevo će obuhvatiti sanaciju i modernizaciju kontrolnog tornja, te pripremni radovi za uvođenje radarske kontrole, kao i u Mostaru. Rekonstrukcija objekta predviđena je i u Banjoj Luci, gdje očekujemo pripremne radove za uvođenje radarske kontrole. U Tuzli planiramo sanaciju i modernizaciju kontrolnog tornja te uređenje meteo parka. Uz infrastrukturne projekte nećemo zanemariti ni modernizaciju postojeće opreme, uz primjenu novih modernih tehnologija iz našeg područja djelovanja, a sve kako bismo našim kontrolorima zračnog prometa, ali i ostalim stručnim službama poput zrakoplovne tehnike, meteorologije, zrakoplovnog informiranja, spasilačkog koordinacijskog središta, jedinice za upravljanje zračnim prostorom… dali mogućnost da još sigurnije, efikasnije obavljaju svoj složen i zahtjevan posao. Tu posebno mislimo na nabavku dva nova i modernizaciju postojećih radara, nadogradnju i modernizaciju sustava za obradu podataka, sustava govornih komunikacija. Također, planirali smo nabavku ili nadogradnju ostalih važnih i neophodnih sistema za obavljanje ovog odgovornog posla poput navigacijskih i radio uređaja te  meteorološke opreme. U procesu dizajniranja procedura za letenja na svim međunarodnim zračnim lukama pored procedura zasnovanih na konvencionalnim navigacijskim uređajima dizajnirat će se i procedure leta zasnovane na korištenju satelitskog signala. Razmatramo i uvođenje alternativnih nadzornih sustava baziranih na sustavima multilateracije, kao i uvođenje komunikacije kontrolora zračnog prometa i pilota bez korištenja radio uređaja uz pomoć linka.

visitbih.ba

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here