Čestitka sa Sjevera Europe

0
126

Živjeti na Nordenu ili Sjeveru Europe danas je privilegija, među najrazvijenijim regijama dunjaluka. Od 27 miliona stanovnika oko jedan procenat su žitelji iz balkanskih zemalja, koji ovdje žive mirno i europski. Tih ca 270 000 žitelja, u sjećanjima su na Balkanu i žele vam Sretnu novu 2022. godinu!

Piše: Fikret TUFEK

Zemlje Norden-a ili Sjevera: Švedska (450 295 km2 – 10,2 mil), Danska (44 493 km2 – 5,78 mil), Finska (338 145 km2 – 5,51 mil), Norveška (385 178 km2 – 5,30 mil) i Island ( 102 775 km2 –  sa svega 348 000 stanovnika) – zajedno imaju 1 320 886 kvadrata ili ca 12 procenata Europe, sa preko 27 miliona stanovnika ili ca svega 3,7 procenata Europe, koja danas ima preko 10 miliona km2 i više od 740 miliona stanovnika.

Nije Norden ledara

Prva zabluda koju smo svi mi južnjaci sa područja zemalja bivše Jugoslavije i malo šire donijeli na Sjever Europé je da je on ledara, a klima maltene kao i kod nas na Balkanu, posebno u južnim dijelovima Švedske i Danske, pa i Norveške…

Podaci su na osnovu klimatskih mjerenja u 35 mjesta u Švedskoj. Prosječna normalna temperatura u periodu 1961-1990. bila je 4,65 stepeni, da bi 2020. godine dostigla 7,3 stepeni! Zapisano je da su najtoplije bile 2014. sa 6,91 stepeni i 1934. sa 6,73 stepeni – zapisao je meteorologa Per Stenborg.

Zemlje Norden-a imaju najrezvijeniju demokratiju na svijetu, ne samo zbog toga što imaju gotovo najviši brutonacionalni prihod (BNP) po glavi stanovnika, već i zbog toga što je to jako duga tradicija.

Različita društvena uređenja (monarhije ili kraljevine su: Švedska, Danska i Norveška, dok su republike: Finska i Island) nisu prepreka za izuzetnu suradnju nordijskih zemalja, gdje se ratovalo nije stoljećima; otuda i na ratove u balkanskim zemljama gledaju dosta slično, smatrajući nas južnjacima, ne odobravajući masovna ubistva i genocid, ne razlikujući nas po nacionalnosti, čudeći se da smo tako napredni kada dođemo na Sjever!

Sve je moguće prognozirati izuzev stanja na Balkanu

To je čuvena, parafrazirana misao engleskog političara Vinstona Čerčila, koja u političkoj praksi dominira i u pogledu na balkanske zemlje i gotovo nakon 30 godina od ratnih sukoba, protjerivanja, iseljavanja, ratnih razaranja, genocida i masovnih ratnih zločina, agresije i građanskih ratova.

Svi mi Balkanci ovdje, u nordijskim zemljama, živimo mirno, ne smeta nam druga nacionalnost, radimo, omladina se školuje i zadivljuje znanjem ne samo svjetskih jezika, već velikim brojem magistara i doktora nauka, koji su civilizacija, jedini zalog, budućnost i nada zemljama Balkana.

Izreka da u Malmö-u vikendom i praznicima ”rade samo semafori i Bosanci” je simboliöna, vrijedni su bh. građani ali i svi doseljenici sa područja zemalja raspadnute Jugoslavije. Svi smo kao doseljenici u zemljama Nordena stekli neku vrstu ”nordijskog mentaliteta”, postali osobe sa dvije domovine, dva identiteta, naučili mnogo toga, pa nije ni čudo što Šveđani kažu da su bh. građani najbolje integrisana doseljenička grupa u Švedskoj, čija je zaposlenost samo nekoliko postotaka niža od rođenih Šveđana.

Sve se to nekako ”zaboravi” dok se krene ka jugi, u domovinu, u rasparčane i usitnjene zemlje nastale npr. raspadom Jugoslavije, gdje je sada čak 7 novih zemalja: to primijetimo kada putujemo na jug, u domovinu, jer nas nakon svih europskih država na svakom pedlju čekaju carina i policija da zanamo gdje smo; a to što će neki od nas baciti kesu sa smećem (jer na Balkanu smo!), nikom ništa..!

Kao da se našim posjetama promijeni i mentalni sklop i vrate drevni oblici mentaliteta i ponašanja?!

96 posto izbjeglica ostaje u Švedskoj

Čak 96% izbjeglica, koje su u ovom periodu došle u Švedsku, ostalo je u toj zemlji, za razliku od Njemačke, u kojoj je ostalo samo 6% te populacije. Ova grupa predstavlja jednu od najvećih transnacionalnih grupa bh. građana u Evropi i na svijetu. Najveći dio te populacije je u dobi 35 – 44 godine, u Švedsku su došli u dobi između 11 – 20 godina. Većina ove populacije se i školovala u švedskim školama, zahvaljujući čemu su se mogli bolje integrirati u švedsko društvo i tržište rada.

Bh. građani najbolje etablirana doseljenička grupa

Na etabliranju bh. građana uključena je i Ambasada BiH u Švedskoj, čija ambasadorica Elvira Dilberović, prilikom obraćanja uz Dan državnosti BiH naglašava:

– Najveći broj prognanika i izbjeglica, nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, u Švedsku je stigao od 1992. do 1995. godine, ali se proces nastavio i nakon toga, tako danas u Švedskoj živi preko 100 000 bh. građana ili 1 procenat ukupne švedske populacije, što nije zanemariv postotak, no bitnije je da je taj postotak dao snažan pečat švedskom društvu: Bosanci i Hercegovci su se, prema istraživanjima, etablirali u švedsko društvo brže i uspješnije od bilo koje doseljeničke grupe.

Savez bh. udruženja u Švedskoj, značajna snaga

Predsjednik Kenan Jašarspahić:

– Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj ima preko 7.000 registriranih članova koji su organizaciono povezani kroz tri regionalne organizacije i u 46 bh. udruženja, koja djeluju u 39 gradova u Švedskoj. Snaga je to koja može zaista pružiti mnogo u pomoći i razvoju BiH.

Bh. građani u preko 60 zemalja svijeta

Tako je u preko 60 zemalja u svijetu gdje žive bh. građani koji mogu, trebaju i moraju pomoći razvoj svoje domovine. Četiri generacije trebaju proći u inozemstvu da nas počnu smatrati „svojim“ građanima! Mi smo bili, jesmo i ostajemo samo bh. građani, to je naš jedini i pravi identitet! Činimo to kroz bogate kulturne i školske aktivnosti, te posebno njegovanje maternjeg jezika i informisanje bh. građana, ali i ćuvamo svoju domovinu, našu BiH.

10. januara protesti za mir u BiH

BiH je zemlja u kojoj je dijaspora brojnija od domicilnog stanovništva. Ogromna je ljubav bh. dijaspore prema domovini Bosni i Hercegovini. Otuda masovna podrška centralnoj manifetsciji protesta u Briselu 10. januara 2021. godine u 12 sati, kada će se mirovni protesti za BiH održati u svim europskim zemljama.

Podrška je ogromna i u nordijskim zemljama uz želju da se sačuva BiH, zemlja u kojoj smo naučili živiti zajedno prije Europljana, ali, nažalost, naša je historija teška, ali i budućnost sigurno izvjesna!

Ljepšu čestitku uz novu, sretnu i berićetnu 2022. godinu i ne možemo poslati domovini sa Sjevera Europe – da nam živi, živi naša i jedina Bosna i Hercegovina..!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here