BKF „Sarajevo“ Malmö dvije godine zaredom proglašeno za „Najuspješnije udruženje“

0
185

Bosansko kulturno udruženje (Bosniska kulturella föreningen) ”Sarajevo” u Malmö-u, formirano je među prvim bh. udruženjima u Švedskoj: 8. marta 1992. godine (u stanu Alage Nuhanovića na Hårdsväg), Državna porezna uprava (Skatteverket) je to potvrdila u 20. sedmici, u maju 1992, dok je plamtila agresija na Bosnu i Hercegovinu.

Piše: Fikret TUFEK

Postoji prvi pisani dokument: „Protokolet för M. K. F.„Sarajevo“, (kako se tada zvao), „första styrelse möte“, prvi sastanak Uprave, u kojem se navodi Upravni odbor: predsjednik Alaga Nuhanović, podpredsjednik Vahid Kapo, sekretar Sanja Dugalić, blagajnik Asim Kamber, članovi: Emir Rešić, Ferid Suljanović i Idriz Karaman. BKF „Sarajevo“ je bilo među 10 bh. udruženja osivača Bosanskohercegovačkog saveza u Švedskoj 7. juna 1992. u Örebru.  „Sarajevo“ Malmö  je 1995. imalo 1.200, danas preko 500 aktivnih,s plaćenom članarinom.Tokom 27 godina rada BKF „Sarajevo“ je ostvarilo impozantne rezultate u svim oblastima, za njega se čulo i izvan Švedske. Na taj način postalo je primjer i ostalima u Savezu bh. udruženja u Švedskoj, gdje danas djeluje 48 bh. udruženja sa prko 8.000 članova.

Najuspješnije bh. udruženje dvije godine zaredom

BKF „Sarajevo“ je dvije godine zaredom, 2018. i 2019, proglašeno za „Najuspješnije udruženje“. Žiri je u odluci za „Najuspješnije udruženje“:BKF „Sarajevo“ Malmö, napisao obrazloženje: 

„Na osnovu sumiranih rezultata na smotrama održanim  5. oktobra 2019. u Gislavedu i 16. novembra 2019. u Värnamu, a prema Propozicijama za učešće u takmičarskom dijelu 24. Savezne smotre kulture i školstva, najuspješnije bh. udruženje u 2019. godini  je BKF Sarajevo Malmö, za osvojenih čak deset nagrada, osvojilo prva mjesta u: recitacija juniori, recital seniori i monodrama juniori; druga mjesta u: recitacija mlađi juniori, recital juniori, monodrama veterani, folklor mlađi juniori i folklor juniori; te treća mjesta u: recitacija seniori i recital mlađi juniori“.

BKF Sarajevo Malmö, folklor 2019.

Značajna uloga BKF „Sarajevo“ u Savezu bh. udruženja u Švedskoj

Osnivačka skupština Saveza bh. udruženja u Švedskoj odžana je 7. juni 1992.godie u Örebru, kada je održan skup 40 predstavnika iz tadašnjih 10 udruženja (po 4 predstavnika), ukupno iz 9 gradova: Örebro, Göteborg, Surte, Stockholm, Huskvarna, Malmö (BKF „Sarajevo“), Karlskoga, Norrköping i Skövde (2 udruženja). Ovaj skup proglašen je osnivačkom skupštinom, koja je tog 7. juna 1992. godine utvrdila naziv: „Bosanskohercegovački savez u Švedskoj“, kasnije Savez bosansko-hercegovačkih udruženja u Švedskoj. Tada je i švedska štampa u članku „Bosanci se međusobno podržavaju: Formiran državni BiH Savez“ („(Bosnier stöder varann: Riksförening bildad”) zapisala: ” U historijskom trenutku u Örebru se dogodilo 7. juna 1992. da su Bosanci iz Bosne i Hercegovine osnovali Bosanskohercegovački savez u Švedskoj, kako bi mogli podržavati legalno izabranu demokratsku vladu u domovini Bosni i Hercegovini“. Dakle, BKF „Sarajevo“ Malmö je jedan od osnivača Saveza bh. udruženja u Švedskoj, čime se opravdano ponosi!

Djeca i mladi u prvom planu

„BKF „Sarajevo“ je Bosna i Hercegovina u malom. Druže se svakodnevno zajedno djeca, mladi, roditelji i odrasli. Sve se čini da se djeca i mladi sastaju i na taj način njeguju bosanskohercegovačke tradicije, kulturu i svoj maternji jezik. „Sarajevo“ u Malmö-u je i mjesto kulturnih okupljanja i događanja, održavaju se kulturne večeri i susreti, druže se djeca, mladi i roditelji, gostuju pisci i kulturni stvaraoci iz Bosne i Hercegovine, kao u novembru 2019, gostovanje pjesnika Abdulaha Sidrana i Rezaka Hukanovića, koji su se družili sa svim članovima i govorili im svoju poeziju, što je prekidano brojnim aplauzima. BKF „Sarajevo“ je respektabilan član među 11 bh. udruženja Skåne regije, gdje ima veoma značajnu ulogu u organizaciji manifestacija na području južne Švedske. Svakako, valja istaknuti da je BKF „Sarajevo“ Malmö među jauspješnijim bh. udruženjima u Savezu bosansko-hercegovačkih udruženja u Švedskoj, koje sada ima 48 udruženja sa preko 8.000 članova.

Nermina Hrvačić (38), predsjednica

– Evo već treću godinu sam predsjednica, od 2016. godine, naravno uz svesrdnu pomoć svih članova, posebno Upravnog odbora i vođa sekcija: Kenana Jašarspahića, Sabihe Ramić i Zlatana Bukića. Inače sam privatni poduzetnik za iznajmljivanje radnika, sa više zaposlenih. Moje porijeklo je Tuzla, živila sam u Bratuncu. U udruženje su me privukla dejca i omladina, da ne zaborave svoje tradicije, inače postajemo sve više „Švedi“, zato sam često u klubu. Imam dvoje djece: Nermin (21) i Nerdin (17), koji dolaze u klub, Nerdin nešto više. Muž Senad (44) je veoma često u klubu. Meni je zadovoljstvo dolaziti u klub i družiti se, mi smo kao uspješna porodica, iz svih krajeva BiH, slažemo se pa onda i privatno družimo po našim stanovima, bude više od 20-tak žena. Radim puno sa ženama, predsjednica sam i Sekcije žena, svake nedjelje se ovdje iskupio oko 30 aktivistica. Zato sam tu, drugi mandat jer lijepo su meprihvatili, uglavnom se generacijski istih, srednjih godina (25-40), Amra i Ifeta su malo „ozbiljnije“. Ovdje sve majke dovode djecu, koja su ovdje rođena, ali svi govore maternji jezik, kad pogriješe ispravljamo ih na fin način, tu je posebno uključen Zlatan Bukić. Među sobom pričamo naš bosanski, čak se i „prepiremo“ na bosanskom, mada se ovdje zaista niko nikad ne svađa. Imamo veliku podršku roditelja, Uprave i vođa sekcija, što mi daje snagu da istrajem.

Zlatan Bukić (58) vođa govornih sekcija

– Djeca i omladina se okupljaju u sekcijama, varira broj, od 40 – 50 članova od 7-20 godina, četiri sekcije: recitacija, recital, drama i monodrama, s time da djeluju mlađi juniori, juniori i seniori, biće i veterani, sve s ciljem očuvanja bosanskog jezika. Postoje i aktivistice koje su se same prijavile: Zijada Hajdarević i Amina Gabela Beho, koje su pripremile recitaciju „Stari imam“ Envera Čolakovića. Ja sam inače iz Banjaluke, sa mnom je i supruga Amra (55), te djeca Dona (22) i Deni (29), redovno smo u udruženju. Radio sam prije agresije u Narodnom pozorištu Banjaluka (najprije kao ton-majstor, kasnije i igrao kao glumac, Stevo Žigon me „natjerao“, igrao sam bolničara u „Velikom briljantnom valceru“ Dušana Kovačevića), u Švedskoj sam bolničar u stvarnosti, na psihijatriji.Došli smo kao izbjeglice u kamp Gimo, pa Sandviken, gdje sam radio s djecom predstave i recitacije da ne budu na cesti. Meni život daje snagu da radim s djecom, na probu navrate prijatelji, kao Muhidin Čolic iz Sarajeva, ali i drugi. Radimo na razvoju maternjeg jezika, npr. šta znače neobične riječi, npr. riječ „dud“, pa to tražimo na internetu, kada odu u BiH, uslikali su dud i poslali mi fotografiju. Ili pričamo o bh. rijekama: Drina, Sava, Una, Vrbas, Neretva, Bosna, Sana, Drinjača… Tekstove pronalazim na internetu, privlači me žar u očima djece kada nastupaju, ili kad se vrate sa odmora pa kažu da su pričali sa rodbinom na maternjem jeziku, a svi su rođeni u Švedskoj. Sa ljubavlju radim sa djecom i omladinom, oni su u školi preko osam sati, pomažem im da ne izgube identitet, da ne budu kao drvo bez korijena, jer se onda ruši, da znaju gdje pripadaju..!

Kenan Jašarspahić (36) vođa muzičkih sekcija i koreograf

– Ispunjava me rad sa djecom i mladima, inače sam rukovodilac folklora: mlađi juniori, juniori i seniori, u čemu mi značajno pomaže Sabiha Ramić. Udruženje me ispunjava, imam puno obaveza jer sam od marta 2019. i pradsjednik Saveza bh. udruženjau Švedskoj. Lijep je osjećaj da je „Sarajevo“ postalo dvije godine uzastopno „Najuspješnije udruženje“, sa čak 13 osvojenih nagrađenih mjesta u svim disciplinama, to mi daje podstrek za budući rad. Nije mala stvar što to priznanje dolazi od stručnih osoba iz BiH koje su bile u žiriju i čiji je rad respektabilan. Motivacija je to svim našim članovima i aktivistima za dalji marljivi rad. Sate i sate provodim u udruženju, rezultati su došli ne slučajno, a to je onda lijep osjećaj koji podstiče za dalje uspjehe. Naše udruženje je od aprila 2019. formiralo i Muzičku dopunsku školu, sa tri grupe (6-10, 11-14 i preko 14 godina) i 19 učenika, dolaze profesori sa Muzičke akademije Malmö, posjedujemo kompletnu opremu i potrebne instrumente: 5 klavijatura i 20 gitara, rezultati će tek radom doći. Važno je da nam roditelji pružaju snažnu podršku, bez toga bi bilo teško uspjeti i sve ovo ostvariti. Biće još rezultata i nagrada jer mi tek sada počinjemo ubirati plodove našeg dugotrajnog i rekao bih jako uspješnog rada.

Ismet Nuhanović (64) referent administracije

– Zaposlen sam profesionalno od 2006. godine, i u udruženju sam „alfa i omega“, spona za organizaciju svih aktivnosti, ali tu je i vođenje administracije i organizacija svih mogućih aktivnosti koje ima BKF „Sarajevo“, koje je bilo ubjedljivo najbolje udruženje sa 15 bodova prednosti nad ostalim jako dobrim bh. udruženjima u Švedskoj. Porijeklom sam iz Gođenja kod Rogatice, dipl. ekonomista. Meni snagu daju djeca i omladina, sve činim da se sadržajno okupljaju, svaki put dobiju, kad su probe u klubu, besplatno sok, odrasli kafu. Vođe sekcija čine dušu udruženja, najčešće su prisutni Kenak Jašarspahić, Sabiha Ramić i Zlatan Bukić, predsjednica Nermina Hrvačić sve to koordinira, dok sam ja neka vrsta spone u svim klupskim aktivnostima. Inače sam aktivista u udruženju od 1996. godine, bio sam osam godina član uprave, nijedan kurs me nije „preskočio“, pa kad se opet pojavim na nekim kursevima kažu mi: „Ne moraš dolaziti!“ Jednostavno sam veza između Uprave, roditelja, djece i omladine, ovdje sam i ekonomista i pravnik, a što je posebno značajno održavam kontakte sa komunom i Organizacijom za slobodne aktivnoti garada (Fritid) Malmö-a.

Treba i dalje nastaviti sa radom, rezultati će se tako potvrditi, oni nisu svrha, već plod naših aktivnosti, bez čega nema udruženja. Nama, bh. građanima u Švedskoj udruženja trebaju, to su mjesta našeg okupljanja i korisnog provođenja društvenog vremena. Potvrđuje to i naše udruženje BKF „Sarajevo“, koje je opravdalo epitet glavnog grada BiH radom već 27 godina!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here