BiH u zadnjih 10 godina napustilo 370.000 osoba

0
143

Više od 82 miliona ljudi sada je prisilno raseljeno širom svijeta, prema Ujedinjenim nacijama, koje su uspostavile Svjetski dan izbjeglica 2000. godine. UN i njegov organ za izbjeglice UNHCR proglasili su ovogodišnju temu: „Zajedno liječimo, učimo i blistamo“.

Piše: Fikret TUFEK

Svaki minut mora 20 osoba napustiti svoj dom i bježati zbog konflikta, progona ili terora. Izbjeglice su najmanje zaštićene osobe na svijetu, među njima više od polovine su djeca!

Svake godine, 20. juna, Svjetski dan izbjeglica (World Refugee Day), koji se obilježava 21. put, ističe hrabrost i snagu ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje porijekla da bi izbjegli rat ili ugnjetavanje. Ove 2021. godine je situacija pogoršana i zbog pandemije koronvirusa Covid-19.

Šta je izbjeglica

Izbjeglica je osoba „koja mora napustiti svoju zemlju zbog progona na osnovu rase, religije, nacije, pripadnosti nekoj društvenoj grupi ili političkim shvatanjima, te se nalazi izvan zemlje rođenja i koji se u nju ne može ili ne želi vratiti“.

Izbjeglice se ne mogu ili ne žele vratiti u svoju zemlju zbog straha od progona iz razloga rase, vjere, nacionalnosti, članstva u određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenje. 

Međunarodni dan izbjeglica obilježava se 20. juna s ciljem podizanja svijesti o teškoj situaciji u kojoj se nalaze ljudi širom svijeta, koji su prisiljeni napustiti svoje domove.

„Jednom izbjeglica, uvijek izbjeglica.“

Poznati njemački pisac Erich Maria Remarque je kazao: „Jednom izbjeglica, uvijek izbjeglica.“

Sve smo to iskusili na vlastitoj izbjegličkoj koži nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine, kada je BiH napustilo gotovo više od polovine njenog stanovništva, koje živi p preko stotinu zemalja svijeta. Zemlje Nordena : Švedska, Norveška, Danska, Finska i Island primile su značajan broj bh. izbjeglica. Samo u Švedskoj, po osnovu agresije na BiH živi danas preko 100.000 bh. izbjeglica. Nitko od nas, kad smo tek pristigli, nije računao da će ovdje ostati, međutim kada su se izbjeglice počele integrirati i raditi, te djeca pošla u švedske škole, od povratka nije bilo ništa, sve nas je tada stigla kletva Remarque: „Jednom izbjeglica, uvijek izbjeglica“!

BiH u zadnjih 10 godina napustilo 370.000 osoba

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zajedno sa UNHCR-om vodi aktivnosti vezane za izbjeglice.  Brojne su i druge organizacije koje se brinu o izbjeglicama.

Najnovije istraživanje Instituta za razvoj mldih „Kult“ u BiH, potpomognuto sredstvima Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA) i švedske, njemaćke i švicarske ambasade, pokazuje da je Bosnu i Hercegovinu samo u zadnjih 10 godina napustilo preko 370.000 osoba.

Prema Uniji za održivi povratak izbjeglica tendencije napuštanja BiH se nastavljaju. Tako je Unskosanski kanton napustilo 3.500 osoba a izvađeno je 11.500 uvjerenja o nekažnjavanju, koja su indikator daljeg napuštaja zavičaja.

Švedska zemlja izbjeglica

U zadnjih 150 godina Švedska se preobrazila od zemlje koju je zbog siromaštva napustilo više od polovine tadašnjeg stanovništva, u zemlju koja se u zadnje vrijeme pročula u svijetu po značajnom broju prijema izbjeglica, posebno u odnosu na broj stanovnika, gdje danas živi ca 10,2 miliona osoba.

Historijski gledano doseljavanje u Švedsku variralo je po izvjesnim periodima, tokom određenih perioda imalo je dosaljavanje u Švedsku specijalno veliko značenje.

Tokom prošle 2020. godine Švedska je primila 88.814 osoba kojima je odobrila boravišnu dozvolu u Švedskoj (uppehållstillstånd i Sverige).

Tokom ove, 2021. godine, Švedska je odobrila za pet prvih mjeseci (januar-maj) ukupno 32.498 boravišnih dozvola, o čemu zorno govore i podaci u tabeli:

Mjesečna statistika azila jan-maj 2021jan–maj 2021maj 2021
Asyl4 215985
EES2 414517
Studier1 846537
Totalt32 4986 591

Tri od četiri osobe dobijuo dbijenicu

Švedska i Njemačka su zemlje koje su bile najviše otvorene za prijem velikog broja izbjeglica iz Sirije, što je u obje zemlje izazvalo i značajne kritike, nakon čega su usvojene mjere opreza i značajno je smanjen prijem izbjeglica.

Tri od četiri osobe (ili 75 posto) koje traže azil prvi put u EU-zamljama još uvijek dobiju odbijenicu.

Pandemija i opće stanje društva uticali su na veliki pad ekonomske moći svih EU- zamalja ali i na smanjen prijem izbjeglica u najrazvijenijim industrisjkim zemljama svijeta: Europa, Sjeverna Aerika, Australija i Sjevernoistočna Azija.

Briga za izbjeglice obaveza

Nikako se, ni jednog trenutka, ne smije zaboraviti kako je težak izbjeglički život i koliko je tim ljudima potrebna pomoć. Nadležna ministrastva u svim zemljama svijeta dužna su obezbijediti osnovna ljudska prava izbjeglicama, kao: pravo na smještaj, rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoć i široku pomoć pri uključivanju u društvo. 

Nažalost, slika svijeta se ne mijenja, svaki dan veliki broj izbjeglica iz zemalja pogođenih ratnim događajima, elementarnim nepogodama ili zbog drugih okolnosti napuštaju svoje domove. Ne smijemo zaboraviti da se solidarišemo sa tim ljudima i pomognemo im kako bi savladali teškoće kroz koje trenutno prolaze. Moramo se zapitati i da li tako stvarno djelujemo?

Kao ljudi moramo uvijek imati na umu da bez obzira na socijalni, pravni i društveni status svaki čovjek zaslužuje da bude tretiran s dignitetom i poštovanjem i njegova osnovna ljudska prava.

Ne treba nikad zaboraviti, da smo najviše nas iz BiH, i sami bili izbjeglice, te da smo dužni pomagati drugima koje je zadesila neka nevolja, jer svatko ko je napustio rodnu grudu i svoj prag i ognjište, nije to učinio baš bez razloga! – velika muka osobe nagoni da krenu u izbjeglištvo…

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here