Amir Islamović horovođa kojeg i Šveđani respektuju

0
338

Ovo je priča o Amiru Islamoviću iz Ljubije, operatoru CNC-mašina, koji je i muzički obrazovan i uspješno rukovodi bh. horom „Jönköping“ i zajedničkim „Bosanskim horom“, koji organiziraju „Veče horske pjesme 11. decembra u Jönköpingu.

Piše: Fikret TUFEK

Amir Islamović (61) rođen je u Donjoj Ljubiji, gdje je završio snovnu školu, srednju u Prijedoru. Oženjen je, supruga Željka, živi i radi u Jönköpingu od 1998. godine, imaju tri sina i šestero unučadi.

Islamović je u BiH završio srednju školu, KV mehaničar, nakon odsluženja vojnog roka 1980. se zapošljavam u RŽR „Ljubija“, gdje je radio na održavanju mašina do rata 1992, kada je dobo otkaz.

Interes za muziku od malih nogu?

Baš tako, bio sam zainteresovan za muziku i folklor, bio član KUD „Kozara“ iz Donje Ljubije, igrao folklor, svirao bubnjeve u “mladom “ orkestru, a onda prelazim u KUD „Mladen Stojanović“ iz Prijedora i tu igram u folklor. Uporedo sam  pohađao osnovnu muzičku školu u Prijedoru, odsijek za klarinet, kod nastavnika Saida Gašija. Od 1980. član sam prijedorske grupa „Coriandori“, bubnjar godinu dana, poslije prelazim u grupu  „Corona“, u to vrijeme među poznatijima u Bosanskoj krajini, gdje sam bio 12 godina bubnjar i prvi vokal narodnih i starogradskih pjesama, sve do izbijanja rata.

Svirao i pratio poznate estradne zvijezde?

Da, među ostalima: Miki Jevremović, Beba Selimović, Vasilija Radojičić, Zekerijah Đezić, Sinan Sakić, Doris Dragović, Haris Džinović, Šerif Konjević, Ana Bekuta…

U Švedsku si došao aprila 1993?

Nakon pohađanja više kurseva dobivam 1996. stalni posao u struci, kao mehaničar. Želja da budem bliže porodici učinila je da sam preselio iz mjesta Timrå, gdje sam živio šest godina, u Jönköping, gdje prvo dobivam posao u struci, kasnije u fabrici dijamantskog alata Dimas, kupuje je Husqvarna, gdje radim, operator na CNC mašinama već 22 godine.

Aktivan u bh. udruženju „Jönköping“?

Tu se uključujem 2018, po nagovoru prijatelja i predsjednika udruženja Edina Glavaša, gdje me biraju u Odbor kao koordinatora za kulturu i vođu horske sekcije, a te 2018. godine osvajamo i prvo mjesto na regionalnoj i saveznoj smotri kulture. 2018. sam izabran u Odbor te preuzimam dužnost kordinatora za kulturu udruženja regije Jönköping, gdje osnivamo zajednički hor, kojim rukovodim.

Nazvali ste ga „Bosanski hor“?  

Cilj stvaranja zajedničkog hora je njegovo dizanje na viši nivo, omasovljavanje i dovođenje novih članova koji su zainteresovani za horsko pjevanje u udruženjima gdje ne postoje horovi, podizanje kvaliteta izvedbi kroz razmjenu iskustava, stvaranje reprezentativnog hora za našu regiju, za učešća na manifestacijama obilježavanja značajnih datuma, te pokazivanje modela rada i drugim sekcijama.

Ni pandemija vas nije spriječila?

Radili smo u kontinuitetu, digitalno i direktne probe, počinjemo biti i hor na nivou Švedske. Najveći broj članova je iz: Värnama, Gislaveda, Jönköpinga i Gnosjö, sada i Växjö. Veliku podršku imamo i u Savezu bh. udruženja u Švedskoj i predsjednika Kenana Jašarspahića.

Odbor za kulturu Savezu bh. udruženja u Švedskoj?

Izabran sam za koordinatora 2020. i  moj rad i aktivnosti na tom polju su usmjereni ka što većoj međusobnoj suradnji naših bh. udruženja, razmjeni iskustava, omasovljenju, obrazovanju kako vodećih kadrova, tako i ostalih članova horskih sekcija (kroz razne kurseve u suradnji i sa našim i švedskim vođama horova i pedagoga za pjevanje), kroz učestale nastupe, sve u cilju podizanja kvaliteta i što boljoj prezentaciji i predstavljanju i promociji naše bh. tradicije, kulture, muzike i pjesme, posebno sevdalinke.

Uglavno se predstavljamo jedni drugima?

Do sada smo uglavnom od velikih aktivnosti naših udruženja svake godine imali smotre školstva i kulture, prvo regionalne, potom saveznu, gdje većinom dolaze naši ljudi i predstavljamo jedni drugima ono što smo pripremali i vjezbali tokom godine. Mislim da je vrijeme da se što česćim javnim nastupima predstavimo široj publici, posebno švedskoj, kroz naša učešća na manifestacijama koje oni organiziraju. Iz tih sam razloga stupio u kontakt i pohađao seminare (u Borås högskola) za voditelje horova koji su organizirali Šveđani i uspostavio kontakte, imam jako dobru suradnju i to pokušavam prenijeti dalje i iskoristiti te resurse.

Seminari i usavršavanje?

Organizirali smo seminar u Värnamo  6. novembra, predavač je bila švedska profesorica muzike i pjevanja, sa kojom svakako namjeravamo nastaviti suradnju. Član sam švedskog udruženja „Vođa Horova“ (Föreningen Sveriges Körledare), dobivam puno informacija koje mi pomažu u mom radu.

„Bosanski hor“ na značajnim manifestacijama?

Tako zovemo naš zajednički hor, koji je nadavno bio na festivalu horova u Boråsu, gdje je učestvovalo 10 horova povodom  obilježavanja 400 godina postojanja grada. Takođe smo učestvovali 13. novembra u Jönköpingu  povodom obiljezavanja 100 godišnjice demokratije i prava glasa žena u Jönköping regiji. Poslednji nastup našeg Zajedničkog ili „Bosanskog hora“ bio je u Gislavedu 27. novembra 2021. povodom centralne proslave obilježavanja Dana državnosti BiH, gdje su prisustvovali i ambasadorica BiH u Švedskoj Elvira Dilberivić i neke švedske zvanice, a u organizaciji Saveza bh. udruženja u Švedskoj, odnosno Bosanskohercegovačkošvedskog Saveza žena u Švedskoj i NBV.

Takvih manifestacija treba još više?

Naravno, cilj je da ovakvih javnih nastupa imamo u budućnosti još više, svakako i omasovljene, te pozivam sve koji su zainteresovani za horsko pjevanje, ne samo iz Jönköping nego i iz drugih regija, da nam se pridruže.

Veče horske pjesme 11. decembra u Jönköpingu?

To je već postala tradicionalna kulturna manifestacija, koja postoji od 2018. godine, bude predivno druženje članova bosankohercegovačkih horova iz različitih mjesta u Švedskoj. Za naš ukupan rad, pa i ovu manifestaciju, imamo i razumijevanje i podršku, kako na regionalnom tako i na saveznom nivou. Pozivamo bh. horove i bh. udruženja da uveličaju i dodju na ovu kulturnu manifestaciju u Jönköpingu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here