četvrtak, 25 Avgust 2016 17:40

"Kameni spavač" - bosanski stećak na listi UNESCO-a Featured

Stećci su jedinstven duhovni, umjetnički i kulturni fenomen svojstven području Bosne i Hercegovine, a i zemljama u okruženju. Najveći broj stećaka podignut je u periodu između 1094-1447.godine, a najznačajnija nekropola u Bosni i Hercegovini smještena je na području Radimlje kod hercegovačkog grada Stolac, gdje se nalaze čak 133 dobro očuvana stećka.

Kada je ugledni švedski pisac, pjesnik, filozof i prevodilac Lars Gustafsson, dobio prestižnu nagradu "Bosanski stećak", a koju je umjesto njega primila predstavnica švedske ambasade u Sarajevu zbog njegove već poodmakle bolesti, mislila sam da nema bolje prilike nego tada napisati nešto o stećcima u Bosni i Hercegovini, tom jedinstvenom kulturno- historijskom fenomenu u našoj domovini- i to posvetiti naročito mlađoj generaciji našeg iseljeništva. No, sigurno je da je mnogo bolja prilika vijest koja je obišla svijet- a to je da se "stećak" sa raznih lokacija na Balkanu, a time i iz Bosne i Hercegovine, našao na listi i pod zaštitom UNESCO-a, kao jedinstven kulturno-historijski spomenik i izuzetno naslijeđe, sada najzad zaštićen i promoviran i od strane ove svjetske organizacije, naime jedne od najuglednijih organizacija Ujedinjenih nacija. UNESCO je tu  svoju odluku donio na sjednici Glavnog dbora ove organizacije održanog u Istanbulu u julu ove godine, iako je prijedlog  od strane Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore o želji za svjetskom zaštitom ove kulturne baštine podnesen jos prije šest godina.

 

A sada o stećcima

Radimlja

Stećci su jedinstven duhovni, umjetnički i kulturni fenomen svojstven području Bosne i Hercegovine, a i zemljama u okruženju. Najveći broj stećaka podignut je u periodu između 1094-1447.godine, a najznačajnija nekropola u Bosni i Hercegovini smještena je na području Radimlje kod hercegovačkog grada Stolac, gdje se nalaze čak 133 dobro očuvana stećka. Naučno prikupljanje i etnološka obrada stećaka počela je u Bosni i Hercegovini dolaskom Austro-Ugarske, a centar svih aktivnosti bio je tada i osnovani Zemaljski muzej u Sarajevu, na čijem se ulasku i danas nalaze najvrijedniji eksponati.

To su srednjevjekovni nadgrobni spomenici, ukrašeni rudimentarnim slikama i uklesanim epitafima vrlo zanimljivog sadržaja, a najčešći motivi na stećcima su prikazi ljudi i herbalni motivi, ali za kulturnu i umjetničku tradiciju Bosne i Hercegovine najznačajniji su natpisi (epitafi), koji se u pravilu nalaze na svim stećcima. Stećci su izgrađeni od kamena ("Kameni spavač") i predstavljaju položene ili uspravne kamene monolite.

Po klasifikaciji iskusnih etnologa i kulturologa najveći broj stećaka pripada grupi položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag. No, pored stolačke Radimlje, nekropole stećaka pronađene su i na drugim lokacijama u Bosni i Hercegovini i to: Konjic, Nevesinje, Kladanj, Olovo, Novi Travnik, Foča, Kalinovik, Rogatica, Jablanica, Ljubuški itd. ali je zanimljiv primjer i jedno od najnovijih otkrića da su izuzetno očuvani primjerci stećaka i jedna od najvećih nekropola u regiji  pronađeni u gradu bez kamena- Bijeljini, kada su radnici iskopavali zemlju za temelje i obnovu poznate Atik-džamije u tom gradu!

 

Zašto "Kameni spavač"?

U literarnoj baštini Bosne i Hercegovine mjesto barda bosansko-hercegovačke poezije zauzima ime Maka (Mehmedalije) Dizdara, pjesnika koji je svoju poetsku inspiraciju pronašao upravo u stećcima iz rodnog okruzenja i po kojoj je cijela zbirka poezije i dobila naslov, a koja je prevedena i na mnoge svjetske jezike i tako postala poznata i planetarnoj čitalačkoj publici! 

No, pjesnička zbirka je odavno više od literarne umjetnosti, kako bi rekao moj gimnazijski kolega prof. dr. Enes Duraković sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu: "To je mjesto obnavljanja naše izgubljene prošlosti, povijesti koja je nestala, jezika koji oplemenjuje znanje i to što su se u Makovom "Kamenom spavaču" saželi topli sjaj zavičajnog ognjišta i univerzalnog saznanja ljudske sudbine"

Saida Bahtijarević-Bekić

 

 

”Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nikada, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj”, zapisao je Miroslav Krleža.

 

 
Oblici stećaka
 
Stećak
 
Stećak

 

 

 

Read 2495 times Last modified on nedjelja, 19 Februar 2017 10:43

STATISTIKA POSJETA

Broj pregleda članaka
292853

TRENUTNO ONLINE

Ko je na portalu: 114 gostiju i nema prijavljenih članova

BHRF

 

Kontakt

Savez BiH udruženja u Švedskoj

Adresa: Box 2293, 600 02 Norrköping, Sverige
Telefon: +46(0)11 166622 ili +46(0)11 166933

Naše prostorije možete posjetiti na adresi Slottsgatan 134, 60222 Norrköping svakim radnim danom od 10-17 ili nam možete poslati poruku putem naše forme za kontakt.

Socijalni mediji